KOMPROMIS ZA SRBIJU

Kako je Kosovo postalo fusnota

24.02.2012 u 20:46

Bionic
Reading

Dogovor postignut u petak u okviru devetog kruga razgovora u dijalogu između Srbije i Kosova u Bruxellesu vlasti u Beogradu smatraju uspjehom srbijanskog pregovaračkog tima, koji je približio status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, dok u Prištini postignute dogovore nazivaju pobjedom i srbijanskim priznanjem neovisnosti Kosova

'Dogovor predviđa da će Priština biti predstavljena kao Kosovo sa zvjezdicom, a u fusnoti će pisati 'Ovaj naziv, bez prejudiciranja statusa, u skladu je sa Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnost UN i odlukom Međunarodnog suda pravde (ICJ) o deklaraciji o nezavisnosti Kosova', rekao je voditelj srbijanskog tima Borislav Stefanović, opisujući dogovor o predstavljanju Kosova na međunarodnim skupovima.

U izjavi koju prenose beogradski mediji, Stefanović je kazao kako je uz dogovor o predstavljanju Kosova na međunarodnim skupovima, usuglašen tehnički protokol koji će provoditi ranije postignuti dogovor 'o administrativnim prijelazima'.

Voditeljica kosovskog tima Edita Tahiri novinarima u Bruxellesu je, kako izvješćuju mediji u Prištini, izjavila kako će postignutim sporazumom Kosovo na međunarodnim skupovima biti predstavljeno jednako kao i druge zemlje te da nema više potrebe da uz naziv Kosova stoji naziv misije UNMIK.

Odgovarajući na pitanja novinara o fusnoti, ona je kazala da je fusnota 'kao snježna pahulja koja će se otopiti s prolaskom zime'. Srbijanski predsjednik Srbije Boris Tadić priopćenjem je pozdravio postignuti dogovor, ustvrdivši da Kosovo neće biti predstavljeno u radu regionalnih foruma i institucija kao neovisna država, nego u skladu s Rezolucijom 1244 UN i odlukom ICJ-a.

Srbija, dodao je Tadić, nikada nije imala namjeru bojkotirati ili sprječavati sudjelovanje Kosova u regionalnim forumima jer je, kako je rekao, u njezinom interesu da se to omogući kako bi Srbija kroz regionalne inicijative ovladala dodatnim utjecajem na gospodarske i političke procese na Kosovu.

Istaknuo je da će Srbija biti konstruktivna i otvorena za dogovor u dijalogu Srbije i Kosova, kako bi se pronašla kompromisna rješenja za probleme običnih ljudi koja će, kako je poručio, uvijek biti u skladu sa ustavom Srbije i interesima njenih građana. Prištinski mediji također prenose izjavu predsjednika kosovske vlade Hashima Thacija da sporazum znači pobjedu, srbijansko priznanje neovisnosti Kosova i korak Kosova prema EU.

Josipović pozdravio dogovor

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović pozdravio je dogovor između Srbije i Kosova o integriranim prijelazima i regionalnom predstavljanju Kosova ocijenivši ga poticajem europskim integracijama svih zemalja u regiji, priopćio je u petak ured predsjednika.

'Spremnost na kompromis uvjet je mira, stabilnosti, razvoja i napretka. Republika Hrvatska vidi europsku budućnost cijele regije i kao vlastiti interes. Hrvatska jest i bit će partner svim zemljama u regiji na njihovu europskom putu, za dobro i u korist i regije i Europske unije', stoji u priopćenju.

'Ja sam vrlo svjestan da formula u fusnoti nije idealna, ali je prihvatljiva u situaciji kroz koju prolazi regija. To je privremena formula', kazao je Thaci, dodavši da je Srbija danas prihvatila deklaraciju o neovisnosti Kosova jer je prihvatila dokument o neovisnosti Kosova koji je potvrđen odlukom Međunarodnog suda pravde.

Mediji također prenose pozitivnu reakciju voditelja Međunarodnog civilnog ureda na Kosovu Pietera Feitha i njegovo priznanje pregovaračima na strpljenju i konstruktivnosti. Najnoviji dogovor Feith je ocjenio iznimno važnim za kretanje dveju pregovaračkih strana na putu njihovih europskih integracija.

Europsko vijeće 9. prosinca 2011. odlučilo je da status kandidata Srbije za članstvo u EU bude dodijeljen u ožujku 2012., ako se do tada postigne veći napredak u dijalogu Srbije s Kosovom. Konačna odluka očekuje se krajem sljedećeg tjedna.

Na kraju osmog kruga dijaloga, početkom prosinca 2011. postignut je dogovor o integriranom upravljanju graničnim prijelazima između Kosova i Srbije, koje Srbi nazivaju samo administrativnim, a koji podrazumijeva postojanje samo jedne kontrolne točke na svakom od graničnih prijelaza, bez ikakvih državnih obilježja na njima.