ŽIVOT NA KAPTOLSKIM APARATIMA

Kaćunko: Glas Koncila na putu za medijski muzej

Bionic
Reading

Komentirajući rad Glasa Koncila u svjetlu posljednjeg sukoba na relaciji Kaptol - Pantovčak, don Anđelko Kaćunko svrstao se u redove najžešćih kritičara tog crkvenog glasila, koje je počelo izlaziti 1963. godine

'Glas Koncila je u prošlosti, poglavito u vremenu crvenog totalitarizma, imao golemu ulogu u hrvatskom javnom, crkvenom, političkom i medijskom prostoru - oblikovao je stavove hrvatskih katolika, ali i domoljuba koji nisu bili vjernici. Dolaskom demokracije, Koncil drastično pokazuje znakove nesnalaženje u novim okolnostima, a ta ga groznica trese do danas', ustvrdio je Kaćunko za Slobodnu Dalmaciju

Crkva kroz medije

Osim Glasa Koncila, koji se financira isključivo novcem od prodaje lista i knjiga u vlastitom izdanju, u hrvatskom medijskom prostoru postoji još medija usko povezanih s Katoličkom crkvom. Neki od njih su Hrvatski katolički radio, Informativna katolička agencija, Radio Marija, Radio Vatikan te brojni drugi.

'Dobro znadem(o) zašto je tako, ali ne znam(o) tko je uzrok tome. Svakako, ako se hitno ne poduzmu bitne promjene, taj naš 'ostatak ostataka' nekoć slavnog i značajnog crkvenog brenda nastavit će životariti priključen na 'kaptolske aparate', ali će na koncu, odnosno vrlo brzo, završiti u globalnom 'medijskom muzeju'', prognozira Kaćunko.

Don Živko Kustić, prvi glavni urednik Glasa Koncila, daleko je od svake konstruktivne kritike. Na opasku novinara da je za neke Glas Koncila odveć ideološki usmjeren, uzvraća da je to crkveno glasilo - vrlo široko: 'Svi smo mi u GK-u svjesni da kršćanstvo ne može biti ideologija, pa tako ni GK ne može biti ideološki usmjeren, već vjernički, te zastupati opće hrvatske i katoličke stavove, s time da se ostavlja mnogo prostora za promišljanje i domišljanje.'

Na pitanje smije li se Glas Koncila priklanjati političkim strujama, negira da se to uopće događa: 'Ni Katolička crkva kao struktura ni katoličke novine ne priklanjaju se određenim političkim strujama, ali im je dužnost govoriti jasno i o pitanjima politike. Nema stranačkog opredjeljenja, ali mora biti moralnog i također moralno-političkog opredjeljenja. To je više usmjerenje nego opredjeljenje. U pitanjima koja nisu dogmatska uvijek dopuštamo i potičemo ljude da misle svojom glavom.'

'Neviđena humanost ratovanja'

'Ne smije se zaboraviti glasoviti komentar don Živka Kustića u Glasu Koncila od krajakolovoza 1995. u kojemu je, iako je bio upozoren na teške zločine nakonOluje, svejedno pisao o 'neviđenoj humanosti ratovanja', što je ipresedan u kršćanskoj postkoncilskoj teologiji, s obzirom na to danikakav rat ne može biti tretiran kao čin humanosti', podsjetio je Pilsel.

Mišljenja prema kojima je Glas Koncila bio daleko kritičniji od 2000. do 2004, kada je koalicija ljevice bila na vlasti, Kustić ocjenjuje proizvoljnima. 'Glas Koncila pratio je događanja. Ako je politička vlast zauzimala stavove koji su bili u vezi s crkvenim stavovima, za ili protiv, normalno je da je Crkva jače reagirala', domeće Kustić.

Teolog i novinar Drago Pilsel napominje da problem Glasa Koncila nisu samo, ili u prvome redu, neumjereni ili nacionalistički intonirani komentari na njegovoj drugoj stranici koji su, nažalost, postali navika.

Pilsel drži da je problem u tome što taj list ne poštuje prioritete Katoličke crkve, a to su ekumenizam, pomirenje i suživot, tvrdeći to iz iskustva desetogodišnje suradnje s katoličkim tjednikom Vida nueva iz Madrida, koji je od njega izričito tražio praćenje mirovnih i ekumenskih inicijativa na našem području.

Prateći bogatu ponudu kršćanskih medija diljem svijeta, zaključuje da Glas Koncila ne poštuje ni profesionalne standarde sličnih crkvenih tiskovina, počevši od vatikanskoga glasila L’Osservatore Romano.