Predstavnici građanske inicijative Narod odlučuje, koja se priprema krenuti u prikupljanje potpisa za promjenu izbornoga sustava, u raspravama su posljednjih dana isticali primjer bivšeg predsjednika Ive Josipovića u kontekstu potrebe da se smanje prava zastupnicima pripadnika manjina u Hrvatskom saboru, što njemu, kako je objasnio za tportal, nikako nije drago
Zvonimir Troskot, koji nastupa ispred inicijative Narod odlučuje, kazao je na televiziji Z1 da manjine kontroliraju velik dio javnog novca i nacionalnu politiku, a da za to nemaju legitimitet:
'Predlažemo smanjenje broja njihovih zastupnika u Saboru, ali i ukupno smanjenje broja zastupnika! Kod nekih manjina ostavljen je velik prostor za korupciju i trgovinu, o čemu je svojedobno govorio čak i bivši predsjednik Ivo Josipović, kad je inaugurirao pojam etnobiznis', kazao je tako Troskot. Slično je izjavio i prilikom gostovanja na HRT-u.
vezane vijesti
Ivo Josipović, nekadašnji predsjednik države, a danas čelnik stranke Naprijed Hrvatska, za tportal je izjavio da je njegova izjava o Miloradu Pupovcu, kad je inaugurirao pojam etnobiznismena, bila kritika konkretne politike, a ne kritika sustava izbora manjina u Hrvatskoj.
'Što se tiče posebnih izbornih prava manjina, nikad nisam govorio da ih ne bismo trebali imati', ističe Josipović.
Na upit kako gleda na to da se inicijativa Narod odlučuje poziva na njega, kaže da nije sretan zbog toga jer on s njima ni u političkom ni u vrijednosnom sustavu nema ništa zajedničko.
>>> 'Pupovčeva politika pretvorila se u etnobiznis'
'Da u Hrvatskoj treba sačuvati specifičnosti koje proizlaze iz multietničkog i multikulturnog sastava Hrvatske, iza toga čvrsto stojim i nema govora da bih zagovarao nešto što zagovaraju u inicijativi Narod odlučuje', kazao nam je bivši predsjednik.
Pitali smo ga kako ukupno gleda na njihov prijedlog izmjene izbornog sustava.
'Desnici milijun novih glasača koji ne plaćaju porez'
Josipović kaže da ima ideja u tom prijedlogu koje nisu loše i koje se daju braniti te se ne može se reći da su nelegitimne, poput pitanja hoće li biti više preferencijalnih glasova na listama.
'To, međutim, nije ključ, već je ključ njihove inicijative maknuti i zgaziti manjine te dopisnim glasovanjem u sustavu, kako mi već imamo uređenu dijasporu, dodati desnici milijun novih glasača koji ne plaćaju porez i od kojih neki nisu ni vidjeli Hrvatsku', naglasio je Josipović, dodavši da bi, jer znamo kako stvari idu kod nas, vjerojatno bilo masovnih zloupotreba tog načina glasovanja.
To je, ističe Josipović, ključ njihove inicijative, a ne to hoće li biti jedan, dva ili tri preferencijalna glasa.
Kazao je i da preferencijalni glasovi nisu odlučujući u cijeloj toj priči i da bi možda i sam razmišljao o takvoj izmjeni premda to ne smatra važnim i revolucionarnim iskorakom.
'Sve ovo drugo je sračunato tako da se modificira izborni sustav i da desne stranke dobiju puno više glasova', zaključio je.
Narod odlučuje: Ovo predlažu
Građanska inicijativa Narod odlučuje, iza koje među ostalima stoji Željka Markić, čelnica udruge U ime obitelji, referendumom želi unijeti cijeli niz izmjena u izborni zakon.
Iz te inicijative planiraju smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, sa sadašnjih 151, i shodno tome pripadnici nacionalnih manjina birali bi najviše šest zastupnika umjesto sadašnjih osam.
Također žele onemogućiti zastupnicima nacionalnih manjina da odlučuju o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Tako bismo u Saboru dobili dvije kategorije zastupnika.
Prijedlog je i da se osnaži preferencijalno glasovanje, pa bi tako prema njihovoj zamisli birač mogao odabrati tri kandidata sa stranačke liste koju je izabrao, a poredak kandidata s pojedine liste utvrđivao bi se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova. U tom kontekstu bi ukinuli i sadašnji prag od 10 posto za preferencijalne glasove.
Ideja im je i da izborne jedinice ne prelaze granice županija. Broj zastupničkih mjesta rasporedio bi se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta, prema toj ideji, u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje četiri posto važećih glasova birača.
Na kraju spomenimo i ono što je iznimno sporno Josipoviću: to što žele da se uvede mogućnost da birači na izborima mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem.
