Kandidat ekstremno desničarske mađarske stranke Jobbik izabran je na nedavnim lokalnim izborima za načelnika Gyongyospata, sela u kojem su proljetos militantni pripadnici te stranke zastrašivali dio stanovništva romske nacionalnosti. Oszkar Juhasz pobijedio je protukandidata iz vladajućeg Fidesza, nakon što je u ožujku njegov prethodnik podnio ostavku zbog upada agresivnih bandi u selo
U ožujku ove godine u Gyongyospatu nekoliko pripadnika paravojne 'Nacionalne garde' paradirali su predvečer s bakljama selom okruživši romski dio naselja. Oko tri stotine Roma napustilo je svoje domove, a crnokošuljaši osnovali 'kamp za obrambeno obučavanje'. Amnesty International, Human Rights First i Europski centar za prava Roma mađarsku vladu upozorili su na obavezu zaštite svojih građana. Ove međunarodne organizacije, u razdoblju od 2008. do 2010. godine, u Mađarskoj zabilježile su 48 napada na Rome s najmanje devet smrtnih slučajeva.
I povodom izbora njihova kandidata za načelnika nemirnog Gyongyospata, u Jobbiku opet podsjećaju kako podupiru nasilnike. 'Sve je počelo kada su lokalni ljudi Jobbik pozvali u pomoć protiv kriminala koji provode – prema njihovim riječima – Romi. Jobbik i civilne grupe održale su demonstracije protiv kriminala došavši u selo i patrolirajući', poručuje Jobbik.
Mađarska vlada nakon nemira donijela je propise kojima strože regulira paramilitantne skupine, koje bi umjesto policije uvodile red i zakon širom zemlje, ali Jobbikov program ostao je jednako ekstreman i neprihvatljiv demokratskom društvu. Njihovi političari na čelu s predsjednikom Gaborom Vona javno Mađarsku zamišljaju kao etničku zajednicu Mađara, traže ukidanje mirovnog Trianonskog sporazuma iz 1920. i tako teritorijalno pretendiraju na područja Hrvatske, Austrije, Čehoslovačke, Srbije i Rumunjske. U programu stranke posebno poglavlje odnosi se na 'ciganska pitanja', u kojem Jobbik kriminalu nastoji dati etnički predznak negativno etiketirajući cijelu etničku skupinu. Što misle o socijalnim, etničkim, seksualnim i svim drugim manjinama, jasno proizlazi iz naziva stranke, u prijevod – Bolji.
Mađarski liberalni političar Gabor Fodor sredinom 2009. Jobbik je proglasio neonacističkom strankom nakon što su stranački članovi s Nacionalnom gardom prosvjedovali ispred njemačke ambasade u Budimpešti tražeći 'okončanje doktrine Holokausta'. Neonacističku retoriku, program i scenografiju prepoznali su i mediji te domaći analitičari, poput Srđana Dvornika i Jaroslava Pecnika.
Nazadni politički program bio bi najmanji problem da Jobbik po broju zastupnika nije treća parlamentarna stranka, s troje zastupnika u Europskom parlamentu. Na predsjedničkim izborima izbacili su Krisztinu Morvai, kandidatkinju za čelnicu Mađarske, koja noćne parade bandi po selima naziva 'vraćanjem dostojanstva ljudima'. Takve teze ona sada izvodi i kao europarlamentarka u Bruxellesu.
Krajem svibnja tportal je otkrio da je tročlana delegacija ove stranke u tajnosti posjetila Demokratsku zajednicu Mađara Hrvatske, inače vrlo blisku desničarskim krugovima u matičnoj zemlji. Jobbikova parlamentarca Istvána Szávaya i dvojicu njegovih suradnika primio je tada predsjednik DZMH-a Sándor Jakab, i to u prostorima Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u vlasništvu Republike Hrvatske. Budući da su, sukladno programu i njegovoj provedbi, tada nazvani neonacistima, Jobbikovci su se uvrijedili i angažirali odvjetničko društvo iz Zagreba za slanje pisma tportalu. No reakcija Ministarstva znanosti, koje bi od Prosvjetno-kulturnog centra Mađara podalje trebala držati ovakve ekstremiste, ne stiže ni nakon dva i pol mjeseca od incidenta.
