DVOJBE U SUSJEDSTVU

Je li se Sloveniji vrijedilo osamostaliti?

13.10.2009 u 08:46

Bionic
Reading

Slovenski ultranacionalist, predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič označio je u ponedjeljak deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom i razgovore o arbitraži radi rješavanja graničnog prijepora Slovenije i Hrvatske 'fijaskom' za slovenskog premijera Boruta Pahora

LJUBLJANA - 'Mora da je Pahor ucijenjen kad vuče takve samouništavajuće poteze. Mora da je u pozadini nešto grozno, ne znam vrši li na njega pritisak Hrvatska ili Europa ili pak i jedni i drugi', rekao je Jelinčič u emisiji 'Polemika' na Slovenskoj nacionalnoj televiziji u kojoj su o odnosima s Hrvatskom govorili predstavnici političkih stranaka.

Protiv arbitraže s Hrvatskom uz Jelinčiča su se izjasnili i predstavnici Slovenske pučke stranke (SLS) i Slovenske demokratske stranke (SDS) koji drže da arbitražni sporazum u svom nacrtu ne predviđa izravni dodir Slovenije s otvorenim vodama, te da je rok za arbitražno vijeće da odredi granicu na kopnu i moru predugačak jer će Hrvatska prije toga ući u EU. Njima se pridružio i nekadašnji predsjednik slovenskog parlamenta i pisac prvog ustava France Bučar koji se upitao 'je li se vrijedilo osamostaliti' ako Slovenija 'izgubi kontakt s otvorenim morem'.

Ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal, predsjednica Liberalno-demokratske stranke (LDS) iznijela je da je dogovor Pahor-Kosor o arbitraži najbolje što je Slovenija dobila kao okvir za rješenje sporne granice do sada, ali je dodala da i u slučaju da arbitraža ne bude uspješna ostaje mogućnost da se granično pitanje riješi 'medijacijom'.

Predsjednik stranke Zares i ministar obrazovanja u Pahorovoj vladi Gregor Golobič rekao je da je nacrt sporazuma o arbitraži dobar, pa Slovenija ne treba 'dodatna jamstva' da će dobiti kontakt s otvorenim morem.

Za potpisivanje sporazuma o arbitraži s Hrvatskom založio se i ministar prometa Patrick Vlačič, inače potpredsjednik Socijalnih demokrata (SD) koje vodi premijer Borut Pahor. Arbitraža će, rekao je, uzeti u obzir i povijesne okolnosti, odnosno među ostalim i to što je Slovenija nakon razgraničenja Italije i bivše SFRJ ostala bez svoje povijesne obale kod Trsta.

Usto, Vlačič je pojasnio da međunarodne konvencije same po sebi ne daju državama s vlastitom obalom automatsko pravo izlaza u međunarodne vode, te dodao da zato Slovenija formulacijom po kojoj će arbitraža odlučivati o dodiru slovenskih teritorijalnih voda s otvorenim morem može biti zadovoljna iako u nacrtu sporazuma nema govora o teritorijalnom kontaktu.

To da Slovenija dobije dodir svojih teritorijalnih voda s otvorenim morem za Sloveniju je, rekao je, važno u slučaju da bi njeni odnosi s Hrvatskom bili pogoršani, jer se u tom slučaju njezinim trgovačkim i ratnim brodovima ne bi mogao priječiti izlaz na otvoreno more, pojasnio je. Inače, kako je dodao, sam teritorijalni izlaz na otvoreno more u sadašnjem režimu plovidbe u Piranskom i Tršćanskom zaljevu i nema tako veliku važnost.