Je li Rusija prekopirala zapadne metode da lakše 'osvoji' Balkan?

'Balkanske zemlje između Rusije i Europske unije - meki trbuh Europe', naziv je zanimljivog geopolitičkog skupa održanog prije nekoliko dana u Zagrebu, s rekordnim brojem gostiju iz Rusije. Istaknuto je da od devedesetih naovamo, utjecaj Rusije nikad nije bio jači u zemljama bivše Jugoslavije i cijele istočne Europe. Energetski, medijski, financijski. Postavlja se pitanje je li to dobra vijest za politički trusno područje ili izvor buduće destabilizacije, a ruski politolozi ističu: Rusija samo želi poslovati u miru. No priznaju da su Rusi od Zapada naučili kako geopolitički širiti područja svoga utjecaja

Tijekom konferencije sudionici su raspravljali o sukobu na razini politike, propagande, gospodarstva i kulture, koji se označava kao tzv. meka moć, a govornici su se dotakli teme rastućeg utjecaja Rusije koji je vidljiv na gospodarskoj razini u regiji, osobito u energetskom sektoru, ali i političkom, budući da je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s pravom veta, a bilo je i riječi o ideološkom utjecaju Rusije kroz retoriku panslavizma, pravoslavnog jedinstva euroskepticizma i euroazijanizma te o društvenom i kulturnom utjecaju koji se ogleda kroz povijesne veze Rusije s balkanskim Slavenima

'Rusija želi osigurati stabilnost. Ona to ne čini običnom diplomacijom. Postoji kod nas izreka: neka politička odluka dobije pozornost samo kada joj iza leđa stoji neka sila. Sila može biti vojna, ali i energetska ili ekonomska', kaže Ivan Surma iz Diplomatske akademije ruskog MVP-a.

Interesi Zapada i Istoka

Kad je ekonomska, odnosno energetska sila u pitanju, može se govoriti o ruskoj ofenzivi na područje bivše Jugoslavije i šireg Balkana. A to priznaje i jedan od ruskih gostiju zagrebačkog skupa, profesor na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose (MGIMO) Nikolaj Kavešnikov, navodeći tome u prilog ruske akvizicije na tom području. Naime, Rusija posljednjih godina po Srbiji i BiH kupuje naftne industrije i rafinerije, a pritom ne skriva želju za ulaskom u vlasništvo Ine i HEP-a. Osim toga, Sberbank kreditno prati poslovanje Agrokora Ivice Todorića.

'Ruska vlast vrlo aktivno podupire i političke snage u državama istočne Europe. Ponajviše oporbene snage, koje imaju izbor žele li tu potporu. U nekoj mjeri Moskva je prekopirala zapadne metode i sada se njima koristi za promoviranje svojeg svjetonazora', istaknuo je profesor Kavešnikov.

Pobjede proruskih kandidata na nedavnim izborima u Moldaviji i Bugarskoj govore da se ruski utjecaj širi, budući da im u ovih 25 godina nakon pada komunizma Bruxelles nije pružio ni sigurnost ni stabilnost, a što je građanima najvažnije, ni socijalno blagostanje.

Balkan je bure baruta, ali i most Istoka prema Zapadu i obrnuto, istaknuo je Milardović na konferenciji Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Ravnatelj Instituta za europske i globalizacijske studije Anđelko Milardović naglasio je da je Balkan područje itekako ranjivo za strane utjecaje te je pritom upozorio kako bi destabilizacija regije mogla imati velike posljedice za budućnost cijele Europe. Milardović pritom ističe kako valja imati na umu da Europska unija ima svoje interese u balkanskim državama, koje su sve članice ili kandidatkinje za članstvo u EU-u, a većina ih je pokazala interes za pridruživanje NATO-u.

Balkan je bure baruta, ali i most Istoka prema Zapadu i obrnuto, istaknuo je Milardović na konferenciji

Po njegovu mišljenju, u promicanju svojih vrijednosti poput demokracije, ljudskih prava, vladavine prava i slobodnog tržišta, Unija je naišla na znatne probleme prilikom njihove implementacije u balkanskim državama, budući da su one i dalje viđene kao rubni ili periferni dio Europe s krhkim vladama i nestabilnim gospodarstvima. Usto, neke od njih imaju povijesno-kulturne veze s Rusijom te među njihovim stanovništvom postoje snažni proruski osjećaji i euroskepticizam.

Balkanska regija koja se u tom kontekstu odnosi na zemlje bivše Jugoslavije, Grčku, Rumunjsku, Bugarsku i Albaniju, ima višestoljetnu reputaciju kao nestabilan i pogranični prostor na kojem se sukobljavaju interesi moćnih carstava, a u posljednje vrijeme, naglašava osnivač Instituta, ponovo je postala mjesto sukoba, ovoga puta između Rusije i Zapada kroz EU i NATO, što je vidljivo u pokušajima tih sila da utječu na lokalne vlade koje su, međutim, svjesne vlastite slabosti te stoga pokušavaju pronaći ravnotežu između suparničkih blokova.

Promjena političkog kursa

Taj sukob proizišao je prvenstveno iz novog kursa ruske politike, koja se nakon razdoblja relativne pasivnosti 1990-ih u novom tisućljeću počela reafirmirati kao velika sila, posebno nakon slabljenja zapadnog utjecaja nakon ekonomske krize 2008. Štoviše, misli Milardović, svojom je politikom prema Ukrajini Rusija naoko odbacila zapadne vrijednosti i nadomjestila ih narativom koji se temelji na ideji sukoba civilizacija, poput onog EU-a protiv Euroazije.

Međutim, smatra Milardović, sukob na Balkanu ima drugačiji karakter. Radi se, naime, prvenstveno o sukobu na razini politike, propagande, gospodarstva i kulture kroz tzv. meku moć, u kojem se Rusija nastoji prikazati kao zaštitnica balkanskih naroda od zapadnih izrabljivača, dok je Moskva usto počela širiti institucije i organizacije koje imaju potencijala parirati europskima poput Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti pa sve do Međunarodne zaklade za jedinstvo pravoslavnih kršćanskih naroda.

Milardović je naznačio kako je Balkan tek naoko periferija Europe, zbog slabosti lokalnih vlada, ekonomija i institucija, te posebno ranjiv na strane utjecaje pa bi destabilizacija regije mogla imati velike posljedice za budućnost cijele Europe, zaključivši kako bi bolje razumijevanje europskih i posebno ruskih težnji na Balkanu olakšalo uspostavu dijaloga EU-a i Rusije.

Povod za konferenciju: Geopolitički tektonski poremećaji

Razlog iniciranja konferencije promjena je geopolitičke slike svijeta, utjecaj Rusije te sudaranje Rusije i SAD-a na Balkanu, istaknuli su organizatori: Institut za europske i globalizacijske studije i katedra Jean Monnet za političke studije EU-a, koja djeluje pri zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Pored osnivača i predsjednika Instituta za europske i globalizacijske studije Anđelka Milardovića, na konferenciji su prije dva dana izlagali ruski veleposlanik u Zagrebu Anvar Azimov, potom profesori Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te brojni gosti iz Moskve, među kojima su bili i predstavnici Diplomatske akademije pri ruskom ministarstvu vanjskih poslova.

Rusko zalaganje za multipolarnost

Veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj Anvar Azimov u svojem je izlaganju istaknuo kako Rusija nije prijetnja, već je partner EU-a s kojim želi imati strateško partnerstvo i naglasio je da Rusija nije u ekspanziji. Pritom je dodao kako je Moskva spremna surađivati sa svim europskim državama te je prioritet ruske politike uspostava dobrih političkih, gospodarskih i trgovinskih odnosa, budući da budućnost ovisi o strateškim odnosima Rusije s EU-om i NATO-om.

Prema Azimovu, Rusija ne ugrožava nikoga niti je kao takva prijetnja svjetskom miru, no zalaže se za multipolarni svijet u kojem jedna sila neće diktirati pravila igre.

Što se pak rusko-hrvatskih odnosa tiče, Azimov je nekoliko puta istaknuo da imaju dugu povijest te dvije zemlje nemaju problema koji ih razjedinjuju ni otvorenih pitanja. Rusija poštuje članstvo RH u NATO-u i blisku suradnju sa SAD-om te smatra da nitko ne može pokvariti dobre hrvatsko-ruske odnose, ali ih je potrebno dodatno produbiti na svim poljima, od gospodarstva do kulture.
451887, 448589, 444884, 415458

SaveSaveSaveSaveSave