VLADA ODGOVARA HSLS-U

'Jadranka Kosor nije kopirala Darinka Kosora'

23.08.2011 u 21:19

Bionic
Reading

Vlada RH, odnosno resorno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, nije preuzelo inicijativu HSLS-a za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju, navodi Ministarstvo u današnjem priopćenju reagirajući na izjavu predsjednika HSLS-a Darinka Kosora da je na temelju njihove inicijative došlo do osnivanja radnog tijela i izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, a kako bi se ispravila nepravda prema građanima koji su se za vrijeme mirovinske reforme dobrovoljno opredijelili za drugi mirovinski stup

'Očito je da čelnik HSLS-a uopće ne zna točan naziv propisa kojim se uređuje ova materija. Zakon o mirovinskom osiguranju se uopće ne mijenja, kao što tvrdi Darinko Kosor, nego je ova materija regulirana Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima', navodi se priopćenju ministarstva. Ocjenjuje se i da sve izrečene tvrdnje HSLS-a imaju jedino za cilj iskoristiti u svoje propagandne i predizborne svrhe vladin zakonski prijedlog koji je raniji i bitno različit od, kako se ističe, neprihvatljivog prijedloga HSLS-a.

Iz ministarstva podsjećaju kako je na inicijativu premijerke Jadranke Kosor u veljači ove godine osnovano Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe koje u svom sastavu ima sve umirovljeničke stranke i udruge te da se na sjednicama toga tijela razmatraju sva pitanja važna za umirovljeničku populaciju, pa tako i navedena zakonska materija.

Stoga se netočnima ocjenjuju izjave predsjednika HSLS-a Darinka Kosora, izrečene na današnjoj konferenciji za medije, kako je na inicijativu HSLS–a došlo do pokretanja postupka izmjene navedenih propisa.

Navodi se i kako je međuresorna radna skupina, u čijem radu sudjeluju, pored ostalih socijalni partneri, i predstavnici obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i svih institucija vezanih uz provedbu navedenog zakona, počela s radom već u svibnju ove godine i do srpnja, kada je HSLS uputio peticiju, održala četiri sastanka.

'Nacrt izmjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima bio je već gotov i usuglašen s članovima međuresorne radne skupine u trenutku dobivanja HSLS-ove peticije', ističe se u priopćenju,

Pojašnjava se i kako je Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva odgovorio na dopis iz HSLS-a, međutim i da je riječ o uobičajenoj normalnoj komunikaciji.

'Međutim, u odgovoru državnog tajnika Krešimira Rožmana od 15. srpnja 2011. naglašeno je kako je inicijativa HSLS-a o izlasku iz II. stupa svih članova koji su se dobrovoljno za njega opredijelili neprihvatljiva i suštinski narušava koncepciju mirovinskog osiguranja utemeljenog na tri stupa', navodi se iz ministarstva gospodarstva, te se napominje kako je riječ o potpuno drukčijem pristupu, te su u nacrt predmetnog zakona ugrađeni potpuno drugačiji zakonski prijedlozi nego što navodi peticija HSLS-a.

'Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva odnosno državni tajnik Krešimir Rožman nije imao nikakve sastanke niti kontakte s HSLS-om, a jedino je službeno i kurtoazno odgovorio na jedan dopis HSLS-a, dostavljen nakon prikupljanja peticije', zaključuje se u priopćenju.

Na današnjoj konferenciji za novinare HSLS-a rečeno je da je vlada, na temelju peticije s 30 tisuća potpisa građana koju je HSLS u lipnju prikupio za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, prihvatila zahtijev te stranke o izmjenama tog zakona kako bi se ispravila nepravda prema 130 tisuća građana koji su se za vrijeme mirovinske reforme dobrovoljno opredijelili da dio svog doprinosa uplaćuju u drugi mirovinski stup, zbog čega im je mirovina niža za 25 posto.

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor izjavio je kako je peticiju nazvanu 'Sam plaćam, sam odlučujem' kojom se traži ispravljanje nepravdi proizašlih iz mirovinske reforme, HSLS predao vladi te su krajem srpnja primili pisani odgovor od državnog tajnika Krešimira Rožmana, koji im je, ustvrdio je Kosor, priopćio da su na temelju HSLS-ove peticije formirali radno tijelo koje će pokušati naći rješenje, odnosno osigurati da ti ljudi prilikom odlaska u mirovinu izaberu bolje uvjete.