Oni koji podupiru ovaj zakon kažu da je on odgovor na rastući val antisemitizma u svijetu, ali i u izraelskoj politici i među tinejdžerima.

No kritičari, uključujući i neke koji imaju duboke veze s Holokaustom, kažu da je predloženi zakon opasan jer ograničava slobodu govora i nemoguće ga je provesti, piše New York Times.

'Kroz obrazovni proces, u duhu javne rasprave trebate raditi na tom problemu da se zna što se javno smije reći, a što ne', kazao je Avner Shalev, direktor memorijalnog muzeja Holokausta Yad Vashem.

Prijedlog zakona ima podršku vladajuće koalicije.

Premijer Benjamin Netanyahu i ostali političari rutinski se pozivaju na Holokaust kada upozoravaju na iranske nuklearne prijetnje naglašavajući kako židovski narod sada ima koja će ih zaštititi.

Najmanje desetak europskih zemalja, zajedno s Brazilom već zabranjuju korištenje nacističkih simbola i zastava. I Ruanda je zabranila 'ideologiju genocida' koja se definira kao svaki oblik govora ili radnji za koje se smatra da podržavaju ili promiču genocid. No druge zemlje ne brane riječ 'nacist i ostale riječi koje imaju veze s tom i svime što se povezuje s nacizmom i režimom Trećeg Reicha i onih koji ga vodili', kako stoji u prijedlogu novog izraelskog zakona.

Kako piše New York Times, europski su zakoni jasno usmjereni na neonacizam i antisemitizam, a čini se da Izrael više reagira na pojmovnoj trivijalizaciji.