Potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks idućeg će tjedna na prvi sastanak sazvati novoosnovanu radnu skupinu koja bi trebala osmisliti ustavne promjene, a Hini je objasnio da je riječ o tri skupine promjena - one koje bi trebale omogućiti zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja, one koje bi trebale omogućiti sam ulazak u EU te 'ostale' promjene, među kojima Šeks ističe promjene nadležnosti Ustavnog suda
'Idućeg tjedna sazvat ćemo radnu skupinu, koja treba usuglasiti okvir i dogovoriti opseg ustavnih promjena, koje će predložiti Vladi', rekao je Šeks, koji je na čelu radne skupine za ustavne promjene koju je Vlada oformila prošlog tjedna.
Objasnio je da je Europska komisija sugerirala da se Ustav promijeni kako bi se omogućilo zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja.
Među tim izmjenama je i jasno definiranje Hrvatske narodne banke kao samostalne institucije, kao i potpuno samostalnog položaja Državnog ureda za reviziju, rekao je Šeks.
Potrebno je urediti i glasovanje državljana članica EU s prebivalištem u Hrvatskoj na lokalnim izborima te izručivanje hrvatskih državljana pravosudnim tijelima članica EU, a što bi se primjenjivalo od ulaska Hrvatske u EU.
Druga skupina promjena odnosi se na definiranje pravnog osnova za sami ulazak Hrvatske u EU. U sklopu toga bi se, tumači Šeks, Ustavom trebalo omogućiti delegiranje dijela suvereniteta na tijela EU, s tim da bi delegirane ovlasti Hrvatska uvijek mogla vratiti natrag.
U treću skupinu promjena spadaju promjene za unutarnje potrebe, a najznačajnijom među njima Šeks smatra promjene uloge Ustavnog suda.
Objasnio je da je Ustavni sud promjenama Ustava iz 2000. i 2001. postao najvišom sudskom instancom, zbog čega je zatrpan predmetima banalne prirode, poput 'međaških sporova'.
Šeks smatra da Ustavnom sudu treba vratiti ulogu iz 1990-ih, odnosno da se on u najvećoj mjeri treba baviti usklađenošću zakona s Ustavom i ustavnim tužbama.
