poruka zagrebu

Izetbegović: BiH će sigurno ići k građanski uređenoj državi. Hrvatska se ne treba miješati

03.03.2021 u 11:58

Bionic
Reading

Pozicije HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) o promjenama izbornog zakona BiH i dalje su vrlo udaljene i neizvjesno je hoće li te one uspjeti postići bilo kakav dogovor o tome, no Hrvatska se u to svakako ne bi trebala miješati, izjavio je čelnik vladajuće bošnjačke stranke Bakir Izetbegović.

"BiH će sasvim sigurno ići ka jednoj normalno uređenoj, građanski uređenoj državi. Hrvatska je prije par desetljeća napravila teške greške u odnosu na BiH tako da bih im preporučio da sve to uzmu u obzir i da se korektnije odnose prema BiH, jer svakako neće biti onako kako oni zamisle, nego onako kako se dogovore građani BiH", izjavio je Izetbegović u intervjuu za TV Federacije BiH.

On i lider HDZ-a Dragan Čović prošlog su tjedna načelno dogovorili otvaranje pregovora o nizu pitanja, uključujući izmjene izbornog zakona, što bi se trebalo dogovoriti do kraja travnja, no Izetbegović je sada kazao kako od toga još nema ništa, a neizvjesno je hoće li uopće i biti.

"Zahtjev SDA je da svaki građanin na svakom pedlju ove zemlje ima jednaka prava, da može glasati za koga god hoće i kandidirati se za svaku poziciju. I bez toga neće biti prihvaćene izmjene izbornog zakona. Zato nisam optimist da ćemo uopće doći do dogovora, a naročito da ćemo lako doći do njega", kazao je Izetbegović dodajući ipak kako valja pokušati.

Odlučno je odbacio mogućnost da se u BiH uspostave neke nove izborne jedinice, kako to predlaže HDZ BiH, iz kojih bi se onda birali članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

HDZ je je tijekom ranijih rasprava predlagao ad hoc, odnosno "plutajuće", izborne jedinice koje bi se formirale virtualno i to samo zbog izbora, a činili bi ih dijelovi teritorija u kojima su većina Hrvati odnosno Bošnjaci.

'Kako promijeniti Ustav?'

Sada HDZ BiH svoje zahtjeve za uspostavu de facto etničkih izbornih jedinica temelji i na presudi Ustavnog suda BiH u "slučaju Ljubić" iz 2016., čija je bit u konstataciji kako Dom naroda federalnog parlamenta nije dom županija pa njegov sastav treba imati legitimitet koji će odražavati autentičnu volju određenog naroda kako bi štitio njegove interese.

U HDZ-u su to protumačili i kao presedan po kojemu bi trebalo definirati novi način izbora članova Predsjedništva BiH kako se ne bi više ponovio "slučaj Komšić", odnosno situacija u kojoj je jedan od članova državnog vrha izabran većinskom voljom pripadnika entičke skupine kojoj sam ne pripada.

Izetbegović pak kaže kako SDA neće odustati od toga da se očuva balans između etničkog i građanskog predstavljanja u tijelima vlasti jer je to i temelj na kojemu je napisan Daytonski sporazum. To, po njegovu sudu, znači kako se mora reducirati uloga Doma naroda, a on biti pretvoren u tijelo koje će štititi samo vitalne nacionalne interese.

Izetbegović je prvi koji je javno kazao kako je predsjednik HDZ BiH Čović predstavnicima međunarodne zajednice u BiH uputio svoj prijedlog izbornog zakona dodajući kako ga smatra nerealnim, posebice stoga što nije jasno kako promijeniti Ustav BiH s obzirom na postojeći odnos snaga u državnom parlamentu. Bez promjene Ustava pak nema ni načina za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava poput one u slučaju Sejdić-Finci. Izetbegović je aludirao na činjenicu da nema stabilne vladajuće većine u BiH pa tako ni jasne dvotrećinske većine u parlamentu bez koje se Ustav ne može ni promijeniti.

'Sva je odgovornost na HDZ-u'

“Nije mi jasno na koji način se može učiniti da Sjedić ili Finci budu izabrani u državno Predsjedništvo (po Ustavu) u kojem je rečeno da to mora biti jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Bošnjak. Kako će Židov ili Rom ući u Predsjedništvo? To je isto kao da mi objašnjavate da se može hodati po vodi. Ne može se bez ustavne promjene, a ako do njih ne dođe neće biti novog Izbornog zakona. Ovdje se radi o zajedničkoj sudbini i neophodno je doći do kompromisa", kazao je Izetbegović zaključivši kako je sada sva odgovornost na HDZ-u od kojega se očekuje "spremnost na kompromis".