VLADIMIR NOVOTNY:

Izdvajanja za poljoprivredu morala su biti povećana, a ne smanjena

12.02.2012 u 13:14

Bionic
Reading

Proračunu za poljoprivredu treba milijardu kuna više da izbalansiramo sva Čobankovićeva obećanja, od dugova za sušu i kapitalnih ulaganja do obećanja Jadranke Kosor o isplati 700 milijuna kuna na onim stubama. Zato je neprihvatljivo da se izdvajanja smanjuju za milijardu kuna, rekao je Vladimir Novotny, glasnogovornik Hrvatske poljoprivredne komore, u emisiji 'Karte na stol' Osječke televizije

Novotny je priznao da je prosvjed trebalo organizirati još prošle godine, ali su se čekali izbori, jer se od stare Vlade ništa nije moglo očekivati.

'Poljoprivrednici još nisu dobili potpore za 2011. godinu, a već se javno najavljuje smanjenje proračuna za milijardu kuna. Nezadovoljni smo što nas iz Vlade još nisu primili na sastanak i razgovarali s nama o tomu i zato smo izišli na prosvjede', pojasnio je Vladimir Novotny razloge posljednjeg seljačkog bunta. Na dosadašnja dva sastanka s novim ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom o potporama nisu razgovarali, no ministar se obvezao na to da bez konzultacija s Poljoprivrednom komorom neće donositi ključne odluke u poljoprivredi. Na ceste su izišli jer nisu imali jamstvo da će im potpore za 2011. godinu biti isplaćene prema Zakonu o potporama, što je premijer Zoran Milanović naknadno ipak potvrdio.

Nitko u Komori nije protiv ove vlade

'Nama je jasno da ministar poljoprivrede nije šef u kreiranju proračuna i da nam ništa o proračunu ne može reći. Zato smo tražili sastanak s premijerom. U biti, ministar i mi smo na istoj strani. Izvan priče o potporama postoji dug od 900 milijuna kuna za kapitalna ulaganja i naknade za sušu, pa je ukupan dug prema poljoprivrednicima 2,5 milijardi kuna. I uz toliko duga proračun za poljoprivredu trebao bi biti povećan, a ne smanjen', smatraju u HPK-u. Predsjednik Komore Darko Grivičić razgovarao je s ministrom graditeljstva Ivanom Vrdoljakom o mogućnostima legalizacije poljoprivrednih objekata, čime se ministar posljednjih dana intenzivno bavi. Slične su razgovore predstavnici Komore vodili i u Ministarstvu poljoprivrede te Osječko-baranjskoj županiji koja je, ocjenjuju, napravila dobru podlogu za to.

Europska unija uvjetuje davanje potpora za objekte koji moraju biti legalno izgrađeni, ali o načinu na koji će postati legalni odlučuje Republika Hrvatska. 'Ali ako ta štala već dvadeset godina ima krave i netko tu proizvodi mlijeko, ne možemo očekivati od seljaka da će za legalizaciju dati 30.000 ili 300.000 kuna. Vrdoljak tu dobro radi i ima našu podršku. Nitko u Poljoprivrednoj komori nije protiv ove vlade i ne postoji nikakva politička pozadina u vodstvu Komore, ali nedostaje milijardu kuna', odgovara Novotny na prozivke pojedinih seljačkih udruga i samoga ministra Jakovine da su prosvjedi poljoprivrednika politički motivirani.

Poljoprivreda u proračun vraća sedam milijardi

Iz analize Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koju će ovih dana predstaviti, tvrde da je vidljivo da poljoprivreda u državni proračun vraća sedam milijardi kuna, pa tri milijarde koje traže ne bi trebalo biti nepodnošljivo opterećenje. Uz stopu PDV-a od 23 posto, u analizi se navodi da se iz poljoprivrede u državni proračun vraća 6,8 milijardi, a uz stopu 25 posto čak 7,5 milijardi. Novotny tvrdi da je novac koji je država dužna poljoprivredi već potrošen, jer seljaci su dužni za repromaterijal, za PDV, za namete i režije… a od milijarde kuna koja dođe na selo, za mjesec i pol dana već se pola milijarde vratilo u proračun.

'Tražili smo da se dugovi države za potpore prebiju s obvezama poljoprivrednika, ali nismo uspjeli, jer Porezna uprava već pokreće ovrhe zbog dugova, a seljaci od države još nisu dobili potpore. Nismo zatvorili ni priču o vaučerima, a mogli smo da je Vlada razgovarala s nama. Bivši ministar Čobanković nije bio u stanju na vrijeme otisnuti skladišnice, iako smo sve dogovorili s HBOR-om i poslovnim bankama. Pokušali smo zaštititi poljoprivrednike na sve načine, ali bivša Vlada nije imala razumijevanja i, osim obećanja, ničeg nije bilo. Ovo je naslijeđeni problem iz mandata prošle Vlade, ali da ga nije stvorila i da je radila kako treba, možda ne bi morala otići. Nova Vlada se sada ne može pozivati na propuste bivše, jer da ih nije bilo, valjda na izborima ne bi bilo ni promjena', zaključuje Vladimir Novotny u razgovoru s urednikom emisije Goranom Flauderom.