ŽARKO PUHOVSKI

'Ispada da se zločin dogodio na Brijunima'

15.04.2011 u 15:00

Bionic
Reading

Bivši predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) i svjedok Tužiteljstva Žarko Puhovski smatra da je Haški sud sva događanja sagledao kroz političku zlouporabu vlasti u vojnoj izvedbi generala Gotovine i Markača, a da je kod oslobađajuće presude za generala Čermaka presudio upravo politički element

Puhovski ističe da iz obrazloženja presude proizlazi zaključak da se zločin dogodio na Brijunima, a da je Čermak oslobođen jer nije bio na sastanku državnog i vojnog vrha uoči Oluje na Brijunima.

'Činilo mi se cijelo vrijeme da je najslabija karika tužiteljstva optužnica prema Gotovini, a on je dobio najveću kaznu, te da je najjače dokaze tužiteljstvo imalo u odnosu prema generalu Čermaku, a on je oslobođen', rekao je Puhovski.

Smatra da je u širem smislu zabrinjavajuće to što sud tvrdi da je vlast zlouporabljena na svim razinama, od bivšeg predsjednika Tuđmana do generala Markača, dok se užem smislu prenaglašava granatiranje i govori da je ono bilo glavni razlog za bijeg stanovništva.

Pritom se, podsjeća Puhovski, potpuno zanemarilo da je general Gotovina već u roku od 24 sata nakon Oluje bio u BiH

'Da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu'

Sastanak hrvatskog državnog i vojnog vrha pred Oluju zabilježen je u tzv. Brijunskim transkriptima, dokumentu koji je Haškom sudu poslužio kao glavni element u dokazivanju zločinačkog poduhvata.

Najviše inkriminirajući dio tog transkripta je kad predsjednik Franjo Tuđman kaže da Srbima treba nanijeti takve udarce da oni nestanu:

'Imamo i naklonost Sjedinjenih Američkih Država, ali do određene granice, ako ćete, gospodo, izvršiti na profesionalan način, kao što ste izvršili u zapadnoj Slavoniji u roku od nekoliko dana, to znači molim tri, četiri dana, maksimum osam dana, onda možemo računati da ćemo i politički, da nećemo politički ne samo pretrpjeti štete, nego da ćemo politički u tom i takvom svijetu dobiti.

Prema tome, po mome mišljenju, budući da nam više ne može biti glavni cilj da prodremo do Bihaća. Prodor do Bihaća može biti samo sporedni sada. Mi bismo morali naći neku izliku za našu akciju, naš pothvat koji možemo početi prema planu kao što je bilo jučer, ili pak sutra, ili prema jučerašnjem planu za sutra, ili da se dogovorimo kad možemo. Ali, ako idemo ovih dana u daljnje pothvate, onda Bihać može biti još samo kao izlika i sporedno, a protivniku onda moramo nanijeti ili totalni poraz jug i sjever, da se razumijemo, poštujući istok na miru sada.

Zašto pustiti istok na miru? Zato što se i ti naši prijatelji boje da ne uđe Jugoslavija u rat u cjelini, s Jugoslavijom i Rusija, pa prema tome opći rat. Prema tome, istok bismo pustili totalno na miru, a ovo bismo morali riješiti i jug i sjever.

Riješiti, na koji način? To je sada tema naše današnje rasprave. Da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu, odnosno da ono što nećemo odmah zahvatiti da mora kapitulirati u nekoliko dana. Prema tome, taj predviđeni plan koji smo imali za sutra trebalo bi prerazmotriti i modificirati. Kada čujem vaše prosudbe i vaša mišljenja, znači, onda ću donijeti odluku.'