Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je za beogradski list "Blic" od srijede kako za kompromis sa Zagrebom, povodom međusobnih tužbi Srbije i Hrvatske za genocid, uvijek ima prostora i da je uvjet obostrano odustajanje od tužbi
BEOGRAD - Odgovarajući na pitanje o tome hoće li biti kompromisa sa Zagrebom o tužbi za genocid i što bi on podrazumijevao, Tadić je rekao da "uvijek ima prostora" i da je "uvjet međusobno odustajanje od tužbi". Tadić je dodao i da "zbog toga protutužba Srbije ima svoj tehnički i uravnotežujući karakter".
Međunarodni sud pravde 18. studenog donio je odluku kojom se proglasio nadležnim za spor koji je Hrvatska pred tim sudom pokrenula protiv Srbije zbog kršenja Konvencije o genocidu.
U tužbi koju je podnijela tijekom srpnja 1999. godine protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), Hrvatska je tvrdila da je službeni Beograd odgovoran zato što je izravno nadzirao aktivnosti svojih oružanih snaga, obaveštajnih agenata i raznih paravojnih odreda koji su počinili zločine na teritoriju Hrvatske, u regiji Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije.
Sud je zaključio da su, premda je status SRJ u UN od 1992. do 2000. bio "neizvjestan" i "proturječan", vlasti u Beogradu tijekom 90-ih prihvatile nadležnost Međunarodnog suda pravde odgovarajući na tužbe BiH i Hrvatske i ulažući tužbu protiv zemalja NATO-a.
Prema odluci, SRJ je deklaracijom iz travnja 1992. godine, upućenoj Općoj skupštini UN, objavila da preuzima sve međunarodne obaveze SFRJ proizašle iz članstva u međunarodnim organizacijama i konvencijama, uključujući i Konvenciju o genocidu. Stoga je nadležnost Međunarodnog suda pravde u postupcima pokrenutim od 1992. do 2000. bila jasno uspostavljena, naznačeno je u obrazloženju suda.
Reagirajući na odluku kojom se Sud proglasio nadležnim za spor, srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić istog je dana najavio da će Srbija tužiti Hrvatsku za zločine počinjene tijekom operacije "Oluja" izvedene 1995. godine.
