Iako se premijerka Jadranka Kosor ogradila od mogućnosti da javni sektor, a to osim državnog proračuna znači i sve državne fondove i javna poduzeća, do 1. lipnja plati sve dospjele dugove, ističu da bi to moglo potrajati i koji mjesec duže iz Vlade ističu da bi već u srpnju država mogla platiti svoje dugove i početi plaćati obveze u roku od 60 dana
Manju ogradu, pogotovu kad su u pitanju rokovi, ostavljaju u slučaju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a u Vladi je nemoguće dobiti i informacije o tome koliki je trenutni neplaćeni dug tog fonda, piše Novi list
U Ministarstvu financija ponavljaju da država svoje obveze plaća na vrijeme, a tvrde i da stanje s javnim poduzećima više nije tako alarmantno. Neslužbeno doznajemo da je dug javnih poduzeća oko 1,1 milijardu kuna, da najveći dio otpada na HEP te da bi se on mogao riješiti podizanjem kredita.
No, službenih podataka o dugovanju javnog sektora nema, kao što se ne zna ni koliko duguju privatnici i tko je među njima najveći dužnik, pa je premijerka predložila da HUP objavi registar najvećih dužnika. Međutim, vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HUP-a Bernard Jakelić kaže da njegova udruga nema takve podatke niti vodi takve analize, pa ih ne može ni objaviti.
Lopticu Jakelić prebacuje na Hrvatsku gospodarsku komoru, kojoj, kako kaže, svi gospodarski subjekti moraju plaćati doprinose. Sama objava registra najvećih dužnika iz privatnog sektora za njega je upitna, a Vlada bi, smatra Jakelić, trebala voditi računa o dugovima javnog sektora.
Priznaje Jakelić da Vlada, odnosno država u užem smislu, plaća svoje obveze u rokovima, ali ističe problem fondova i javnih poduzeća, koji su također dio državnog sektora. Da se pita poduzetnika Ivana Miloložu, on bi objavio i registar državnih, ali i privatnih dužnika, jer i jedni i drugi guše zdravi dio gospodarstva.
– Mora se znati tko je taj koji u roku od osam dana plaća svoje obveze, a tko je taj koji za sobom povlači cijeli lanac, ne plaćajući godinu dana svoje dobavljače. I ne samo to, s jedne strane ne isplati one koji su mu isporučili robu, a s druge strane od države povuče povrat PDV-a za nešto što nije platio. Takvima bi država morala uskratiti povrat PDV-a i taj bi novac trebala doznačivati njihovim vjerovnicima, predlaže Miloloža.
