EKOLOŠKI NESVJESNI

Hrvatskoj trebaju 2,5 planeta za zadovoljavanje životnih navika

15.05.2012 u 14:03

Bionic
Reading

Hrvatska je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse, pokazuje najnoviji WWF-ov Izvještaj o stanju planeta koji upozorava na sve veći pritisak na Zemlju i pretjerano iskorištavanje prirodnih resursa kao sve većoj prijetnji sigurnosti, zdravlju i blagostanju

'Imamo samo jednu Zemlju. Čak odavdje, iz svemira, mogu vidjeti ljudski otisak na prirodu; šumske požare, zagađenja zraka i erozije... Iako postoje neodrživi pritisci na planet, imamo mogućnost spasiti svoj dom, i to ne samo za našu dobrobit, već za dobrobit svih budućih generacija', poručio je pri objavi Izvještaja o stanju planeta nizozemski astronaut Andre Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice sa svoje trenutačne, druge po redu, svemirske misije koju provodi Europska svemirska agencija.

Povećana potrošnja prirodnih resursa i porast broja stanovnika stvaraju nepodnošljiv pritisak na planet i biološku raznolikost, a što prijeti našoj sigurnosti, zdravlju i blagostanju, upozorava se u ovom Izvještaju, inače devetom po redu, a provodi se 18 godina i objavljuje svake druge godine. Riječ je o vodećoj svjetskoj znanstveno utemeljenoj analizi o zdravlju našeg planeta i o utjecaju ljudskih aktivnosti na planet, koja koristi globalni Indeks živućeg planeta za mjerenje promjena u zdravlju ekosustava našeg planeta praćenjem 9.000 populacija više od 2.600 vrsta.

'Globalni živući indeks pada već 40 godina, a najjače su pogođena tropska područja, gdje je biokapacitet pao za čak 60 posto, a kako se on smanjuje, tako se druga važna vrijednost, ljudski ekološki otisak, povećava. Koristimo 50 posto više resursa nego što planet može proizvesti', upozorila je Irma Popović Dujmović iz hrvatskog ureda World Wide Fund For Nature (WWF) Mediteranskog programa na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Botaničkom vrtu u Zagrebu.

'Ako ne promijenimo taj trend, do 2030. godine ni dva planeta nam neće biti dovoljna da zadovoljimo sve ljudske potrebe. Hrvatska primjerice troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno i ovakvim načinom života, trebali bismo gotovo dva i pol planeta da bismo zadovoljili svoje životne navike. U usporedbi s Hrvatskom, BiH i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako je on i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje 1,54, dok u Srbiji zahtjeva 1,45 vrijednosti prirodnih resursa planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,93 planeta, a Hrvatska 2,36', navela je Popović Dujmović

Naime, dokazano je da Zemlja svakom stanovniku omogućuje da troši 1,78 hektara pa kada se ekološki otisak, koji u Hrvatskoj iznosi 4,19, podijeli sa 1,78, računica pokazuje broj planeta koji trošimo. Prema njoj, Hrvatska nije daleko od top 10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi, a to su: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Sjedinjene Američke Države, Belgija, Australija, Kanada, Nizozemska i Irska.

'Hrvatska svoj ekološki otisak može smanjiti tako da građani u svojem svakodnevnom životu koriste javni gradski prijevoz i ekološki prihvatljiva prometala, da štede vodu i energiju u kućanstvu te da odgovorno postupaju s otpadom, a za sve to i država treba stvoriti pravni okvir održivog razvoja', istaknula je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy

Upozorila je da su u Hrvatskoj velik problem gubici iz vodovodne infrastrukture, koji iznose oko 40 posto, te ukazala na potrebu stvaranja kvalitetnog sustava pročišćivača otpadnih voda, kao i sustava gospodarenja otpadom pri čemu treba razvijati svijest da otpad nije smeće, nego izrazito vrijedna i korisna sirovina, čime se smanjuje pritisak na prirodne resurse. U tom smislu se radi na ozelenjavanju prometa, zbog čega u Ministarstvu financija razmatraju prijedloge Ministarstva zaštite prirode i okoliša o mogućim olakšicama na ekološki prihvatljivija vozila, no Holy nije htjela iznositi nikakve detalje, nego je samo još upozorila i na važnost razvoja ekološke poljoprivrede, koja zasad u Hrvatskoj iznosi oko 1,3 posto te na poticanje obnovljivih izvora energije.

Na slična moguća rješenja ukazuje se i u Izvještaju, koji također ističe utjecaj urbanizacije, naime, do 2050. godine, dva od tri čovjeka živjet će gradu i bit će potrebno reorganizirati i optimizirati korištenje prirodnih resursa, a rješenja leže u aktivnostima poput smanjenja količine otpada, pametnijeg upravljanja vodama i korištenju obnovljivih izvora energije, poput vjetra i Sunčeve svjetlosti.