Hrvatska je hit u europskim destinacijama unazad nekoliko godina. Dovoljno je posjetiti Pariz tijekom ljeta pa da shvatite kako ste vidjeli više od vlastite zemlje na plakatima po hodnicima podzemne željeznice na više od 1.000 kilometara udaljenosti nego što ste to uživo. Donedavno smo za većinu zapadnoeuropskog stanovništva bili tek problematični sastojak jugoslavenskog čušpajza ili u najboljem slučaju zemlja koja još smrdi po ratnom barutu. Danas, riječ Hrvatska na Zapadu izaziva smiješak i oduševljenje. Svi znaju barem nekog tko se vratio s ljetovanja na jadranskoj obali i napričao se sjajnih iskustava.

BBC otvara tekst o Hrvatskoj činjenicom da ćemo biti druga ex-jugoslavenska republika u obitelji EU te odmah prelazi na panegirike o kontinentalnim i primorskim atrakcijama. 'Hrvatska povezuje slavensko srce s mediteranskom dušom, ponosi se s preko tisuću otoka od kojih većina ima i preko tristo sunčanih dana u godini. Vode boje smaragda kristalno su čiste i pune hobotnica, riba i inih plodova mora', navodi BBC.

Zagreb se potom opisuje kao destinacija bogatog kulturnog i noćnog života, a Istru drže novom Toskanom gdje se vila s bazenom može dobiti i za manje od 350.000 eura i gdje rastu bijeli tartufi. Interesantno je da stavljaju naglasak na Makarsku kao izuzetno lociranu regiju gdje cijene nekretnina još nisu probile plafon, kao što je to slučaj sa starom jezgrom u Dubrovniku, gdje se jedva što može naći ispod milijun eura. Naravno, ovaj potonji je i dalje najsjajnija točka Jadrana, sa svojim krovovima boje meda i poviješću rivalstva s Venecijom.

Britanski portal u svom blic presjeku hrvatskih aduta navodi i kontinentalne ljepote poput vodopada, krševitih planina i jezera (doduše nigdje izrijekom ne spominjući imena), baš kao što će istaknuti i primorske tradicije maslinarstva i vinarstva. Tu smo zaradili i dobronamjernu pljusku: 'Iako sva vina nisu vrhunske kvalitete, ohlađena boca grka s pogledom na zalazak sunca na pučini savršen je trenutak.'

BBC privodi tekst kraju tvrdnjom da je tržište nekretnina u obalnom pojasu ponovno u fokusu stranih kupaca. Interes se u proteklih nekoliko godina zbog svjetske krize pomaknuo na sigurne investicije poput lokacija u Italiji i Francuskoj, no izvjesnost hrvatskog ulaska u Europsku uniju i njezin zavodnički šarm, iznova obrću stvari.

Britanski je zaključak da ne želimo prekomjernu izgradnju obale, za razliku od susjedne Crne Gore. O tome svjedoče konzervativniji zakoni gradnje, navodi autor teksta te poentira: 'Cilj je da Hrvatska zadrži posebnu kvalitetu koja u prvom redu privlači njezine goste.'