Znanstvenom konferencijom u Budimpešti u srijedu je obilježeno je stoljeće i pol od potpisivanja Hrvatsko-ugarske nagodbe, dokumenta kojim je uređen položaj Hrvata u posljednjih 50 godina postojanja Austro-Ugarske, na početku razvoja moderne, ali ne i neovisne Hrvatske.

'Sedamdeset potpisanih točaka Nagodbe svakako su početak 50 godina dugog razdoblja stvaranja modernog hrvatskog građanskog društva i moderne Hrvatske', rekla je u Budimpešti Jasna Turkalj, koja je uz još sedam hrvatskih i mađarskih povjesničara održala predavanje na konferenciji održanoj u mađarskom parlamentu.

Pomirba s Mađarima

Pokrovitelji konferencije zajednički su bili predsjednik mađarskog parlamenta Laszlo Kover i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. 

'Nagodba je uredila državno-pravni položaj Hrvatske tih godina, no Hrvati su većinom bili njome nezadovoljni, osim vladajuće stranke. Oporbene stranke su je jako kritizirale i mnogi, poput Ante Starčevića, smatrali su da smo izgubili suverenitet, odnosno nismo dobili nikakve bitne poslove u našu nadležnost. Primjerice, nismo imali financije, a bez toga ne možete ništa', dodala je Turkalj.

Iako joj je donijela određeni napredak, Nagodba je Hrvatskoj nametnula i brojna ograničenja. Kasnije joj je na bečkom dvoru dodana Riječka krpica, nalijepljeni umetak kojim je Rijeka de facto prepuštena Ugarskoj iako to nije bilo tako dogovoreno u izvornom tekstu. 

Dinko Šokčević, viši znanstveni suradnik Mađarske akademije znanosti, istaknuo je kako je Nagodba označavala pomirbu nakon 20 godina sukoba između Zagreba i Budimpešte, 'što se često zaboravlja'. 

'U 800 godina zajedničke povijesti barem 700 ih je bilo praktički bez smetnji, a upravo se u 19. stoljeću pogoršavaju', što kulminira 1848. kad dolazi i do oružanog sukoba, odnosno sudjelovanja Hrvata u gušenju mađarske revolucije, rekao je taj kroatist iz Mađarske. 

Jandroković: Zajedno od 1102.  

Predsjednik Sabora na konferenciji je naglasio kako je hrvatsko-ugarska državna zajednica bila jedna od najtrajnijih državno-pravnih zajednica u povijesti.

'Zajedno smo bili od 1102. i to kao aktivni politički akteri Europe, a posebno srednje Europe', kazao je Jandroković. 

'Važno je i istaknuti da pripadamo istom europskom kulturnom i civilizacijskom krugu i bili smo, a i danas smo, prirodno upućeni na blisku suradnju', rekao je predsjednik Sabora, navevši primjere zajedničke povijesti poput Nikole Šubića Zrinskog i Sigetske bitke čiju su 450. godišnjicu Hrvatska i Mađarska zajedno obilježile prije dvije godine. 

Jandroković je na konferenciji kazao i kako je Nagodba bila podloga na kojoj je ban Ivan Mažuranić kasnije provodio ključne reforme, kao i da joj je, iako Hrvatska tim dokumentom nije dobila temeljna obilježja države, osigurao obilježja posebne državnosti poput teritorija, granica, vlastitog zakonodavstva, uprave, nastave, bogoštovlja, pravosuđa i unutarnjih poslova. 

'Time je Hrvatska stekla status kakav nije imao nijedan drugi slavenski narod'. 

Kover: Migracije su napad na europsku kulturu i običaje

Oba predsjednika parlamenta naglasila su važnost jačanja suradnje između dviju država u kontekstu 'sve složenijeg svijeta punog izazova i nikad krhkije Europske unije', kako se izrazio Jandroković. 

Kover je na otvaranju konferencije rekao kako se 'mi u srednjoj Europi želimo zaštititi protiv velesila koje prolaze ovim područjem, zbog čega se trebamo zajedno čuvati'.

'Trebamo se udaljiti od prošlosti i ne tražiti zaštitnike u velesilama. Nema trećeg puta', poručio je predsjednik mađarskog parlamenta.

'Dolaze velika iskušenja, iznad Europe su se nadvili tamni oblaci, a migracija predstavlja samo jedan od napada na europsku kulturu i običaje', dodao je Kover i ustvrdio kako srednja Europa od periferije može postati njezinim središtem.  

'U ovo loše vrijeme ne smijete biti u lošem odnosu sa susjedima. Moramo tražiti dogovor da riješimo naše nesuglasice, a nasljeđe Hrvatsko-ugarske nagodbe tu nam može pomoći', zaključio je Kover. 

Jandroković je podsjetio da se s mađarskim kolegom nalazi već treći put otkad je na čelu Sabora i je kao svoj prvi službeni posjet odabrao upravo Mađarsku, želeći time poslati poruku da je Zagreb zainteresiran za osnaživanje odnosa. 

'Danas vidimo da Hrvatska i Mađarska imaju dobre i prijateljske odnose. Postoji to otvoreno pitanje koje ćemo riješiti u budućnosti, no ono ne smije baciti sjenu na sveukupnost odnosa koji su nam važni politički, gospodarski, pa i geostrateški', zaključio je Jandroković, referirajući se na slučaj Ine.