Predsjednici zastupničkih klubova socijaldemokrata (S&D), pučana (EPP), liberala (Renew Europe), zelenih i Europske ujedinjene ljevice/Nordijske zelene ljevice u petak su u pismu predsjedniku Europskog vijeća i hrvatskom predsjedništvu izrazili "duboku zabrinutost zbog ozbiljnog izostanka napretka u postupku po članku 7 protiv Mađarske i Poljske" ukazujući kako to pitanje nije na dnevnom redu ni sastanka Vijeća za opće poslove 25. veljače.

U pismu se također napomenuli da "unatoč naporima finskog predsjedništva da vodi neformalni dijalog, neformalna razmjena mišljenja ne može zamijeniti formalne kanale" te zatražili da se predstavnici Europskog parlamenta pozovu na sjednicu Vijeća za opće poslove posvećenom postupku protiv Mađarske i Poljske.

"Mi smo primili to pismo i primili ga na znanje. U tom se pismu izražava nezadovoljstvo s prethodnim finskim predsjedništvom i predsjedništvima prije njega jer Parlament želi veću i čvršću ulogu u postupku koji je pokrenut po članku 7", rekla je državna tajnica Andreja Metelko Zgombić, koja je u utorak predsjedavala Vijećem za opće poslove u Bruxellesu.

"Države članice donijele su tijekom finskog predsjedanja posebna pravila u kojima su točno rekle na koji način institucije mogu sudjelovati u tom poslu. Europski parlament doista nema pravo sudjelovati na sastancima i u raspravama Vijeća. Ono što hrvatsko predsjedanje namjerava jest biti u kontaktu s EP-om i na nekim neformalnim sastancima razmijeniti informacije jer nam je to u obostranom interesu", rekla je Metelko Zgombić.

Europska komisija je 2017. godine pokrenula postupak po članku 7 protiv Poljske zbog reformi koje provodi tamošnja vlada uz obrazloženje da se tim reformama uspostavlja politička kontrola nad pravosuđem.

Europski parlament je 2018. pokrenuo isti postupak protiv Mađarske, optužujući Budimpeštu za nepoštivanje slobode medija, napade na organizacije civilnog društva, na neovisnost pravosuđa, za korupciju i kršenje prava manjina i migranata.

U slučaju da zemlje članice ocijene da postoji "ozbiljno i ustrajno kršenje" vrijednosti i načela EU-a, po članku 7 može se dotičnoj zemlji oduzeti pravo glasa u Vijeću, što se nikada do sada nije dogodilo.

Zastupnici Europskog parlamenta žele da njihovi predstavnici dođu na sastanak Vijeća kako bi predstavili svoje zaključke o Mađarskoj. Međutim, sve zemlje članice dogovorile su se za vrijeme finskog predsjedništva u drugoj polovici prošle godine, da oni ne mogu sudjelovati na sastancima Vijeća, jer bi to narušilo ravnotežu među institucijama EU-a.

Finsko predsjedništvo je nakon rasprave o Mađarskoj organiziralo neformalni sastanak s predstavnicima Parlamenta, a to namjerava i hrvatsko predsjedništvo nakon rasprave u ožujku, kada će se raspravljati o članku 7.

Eurozastupnici su i u prethodnom sazivu izražavali nezadovoljstvo suradnjom Vijeća s parlamentom u pitanju ocjene stanja u Mađarskoj te "nedostatkom spremnosti da se djeluje u zaštiti vrijednosti EU-a".

Vijeće za opće poslove prihvatilo je u utorak smjernice za pregovore o budućim odnosima s Velikom Britanijom.

"Vijeće je usvojilo jasan i snažan mandat za našeg pregovorača Michela Barniera. To potvrđuje našu spremnost da zaključimo ambiciozno, sveobuhvatno i uravnoteženo partnerstvo s Velikom Britanijom na korist obiju strana", izjavila je državna tajnica Metelko Zgombić.

Na sastanku Vijeća Europska je komisija predstavila svoj prijedlog revidirane metodologije za pristupne pregovore s kandidatskim zemljama. Komisija bi sljedeći tjedan trebala objaviti izvješće o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije. Usvajanjem nove metodologije i reformskim pomacima u obje zemlje stvorili bi se uvjeti za odluku u Vijeću EU-a o otvaranju pregovora s te dvije zemlje, a hrvatsko predsjedništvo se nada da bi takva odluka mogla biti donesena sljedeći mjesec.