Naime, najprije je izaslanik ministra obrane uvijeno počeo pričati o potrebi najekonomičnijih rješenja, a u istom tonu je nastavio i predsjednik Stjepan Mesić, vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

'Zbog ekonomske situacije ulaganje u tehničke resurse nikako ne može biti primarno. Sada moramo organizirati moderno upravljanje ljudskim resursima, kako bi se, kada se steknu financijski uvjeti, čim prije prešlo na moderne tehnologije. Do tada, morat će se razmisliti o najučinkovitijem i najisplativijem rješenju koje neće ostaviti nebranjeno nebo, kazao je Mesić u službenom govoru.

Nadopunio je to još riječima da je NATO krenuo u projekt prijema Bosne i Hercegovine i Crne Gore, što bi trebao biti i hrvatski prioritet. Kao moguću viziju budućnosti, Mesić je najavio mogućnost da jednog dana Hrvatska, BiH i CG imaju zajednički nadzor zračnog prostora.

Nakon službenog dijela Mesić je okupljenim novinarima dodatno pojasnio što misli o nabavci novih borbenih aviona. Novinare je zanimalo razmatra li se model nadzora neba kakav ima Slovenija, kojoj Italija patrolira zračnim prostorom.

'Zbog ekonomske situacije razmatraju se sve moguće opcije, a odabrat će se onaj model koji najbolje odgovara nama. Razmatran je i model Slovenije, ali za sada još uvijek nismo ništa odlučili', kazao je Mesić. Tako je javno prvi put spomenuta mogućnost da se Hrvatska osloni na neku drugu državu u nadzoru vlastitog zračnog prostora.

U Sloveniji je takva odluka dovela do brojnih rasprava, od onih psihološke prirode da netko drugi patrolira domicilnim prostorom, pa do onih financijskih. Naime, iako slovenske vlasti nikada nisu javno objavile koliko plaćaju Italiji nadzor, spominje se iznos od čak 30 milijuna eura godišnje. Ukoliko bi i Hrvatska išla na takvu soluciju, najvjerojatniji 'nadzornik' bila bi Italija, budući da ima najveću zračnu flotu u regiji, piše Novi list.