NEPISMENOST NA SVEUČILIŠTU

Hrvatski studenti pišu kao prvašići

28.02.2009 u 14:49

Bionic
Reading

Jutarnji list otkrio je da studenti hrvatskih fakulteta loše poznaju gramatiku, slabo se pismeno izražavaju, pogotovo kada je riječ o kritičkom pisanju

'Cilj ovog rada je opisati radni tijek jednog restauranta. Tako ćemo saznati da je restaurant glavni predstavnik ugostiteljskih objekata za prehranu, piće i napitke', tim je riječima student jednog društvenog fakulteta, koji zbog male upisne kvote upisuje samo 'elitu', započeo seminarski rad o ugostiteljskom poslovanju.
Svaki drugi hrvatski student elementarno je nepismen, tvrde sveučilišni profesori. Velik postotak studenata pritom, kažu profesori, ne samo da griješi pri pisanju č/ć, ije/je, velikog i malog slova i slično, nego uopće ne zna strukturirati misli ni pretočiti ih na papir.

Hrvatski studenti pišu puno manje od kolega u Europi. Bolonja je, doduše, na fakultetima povećala broj pisanih radova, no to je još premalo u odnosu na ono što se radi vani. Dok studenti Sveučilišta u Oxfordu imaju obvezu tjedno napisati oko 15 kartica teksta, naši studenti tijekom cijelog studija napišu maksimalno 100 kartica, izračunao je doc. dr. Pavel Gregorić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji je na Oxfordu završio magisterij iz filozofije.

Najmanje pišu, pokazalo je naše istraživanje, studenti novinarstva i kroatistike, dakle upravo oni koji bi trebali biti najpismeniji.

Jedna ugledna profesorica i vrsna jezična stručnjakinja kaže da je problem pisanja s kojim se bori većina studenata nimalo ne iznenađuje jer 'cijeli život lektorira tekstove sveučilišnih profesora'. 'Kad ljudi koji predaju na fakultetu ne znaju pisati, trebamo li se čuditi zašto su nam studenti nepismeni', pita se profesorica.

Njezina je procjena da u Hrvatskoj iz godine u godinu pada razina pismenosti, a to što su studenti sve nepismeniji ne treba gledati kao izoliran problem. Nepismeni su nam, naime, i osnovci i srednjoškolci, pa ni studenti ne mogu biti pismeniji.

'Moje iskustvo pokazuje da je kod svakog drugog akademski obrazovanog građanina, bez obzira na to je li riječ o liječniku, pravniku ili ekonomistu, pismenost na razini osnovne škole. Oni, dakle, znaju osnovne stvari o subjektu, predikatu i gramatičkim kategorijama jer nastavu hrvatskog jezika nakon osnovne škole više nemaju, a nema uopće svijesti o tome da akademski građanin mora pravilno pisati i govoriti', rekla je Nives Opačić, umirovljena profesorica hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Jelena Jurišić, nastavnica na Hrvatskim studijima, cijeli je studentski život provela na Fakultetu novinarstva moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov. Kao i na Oxfordu, i na Lomonosovu studenti tjedno u prosjeku napišu barem 15-ak stranica pisanih radova, a za svaki kolegij moraju pročitati od pet do 15 knjiga, nekada i više.