IVO JOSIPOVIĆ NA BRUNCHU

'Hrvatska više nije toliko siromašna za zelenu gradnju'

05.07.2011 u 12:12

Bionic
Reading

Savjet za zelenu gradnju danas je organizirao poslovni skup uz 'doručak-ručak' s predsjednikom Ivom Josipovićem i poslovnom elitom koja bi mogla doprinijeti investiranjem u gradnju ekoloških, zelenih zgrada, tvornica, hotela...

Savjet za zelenu gradnju ima za cilj promociju i edukaciju među građanima i investitorima o ekološkoj gradnji u svim područjima građevinske industrije.

Predsjednik Ivo Josipović je na organiziranom 'brunchu' (naziv potječe iz Amerike, a znači objed između doručka i ručka) u hotelu Esplanade podržao zelenu gradnju i rekao da, premda nije stručnjak za to područje, razumije važnost ekoloških pristupa građevinskoj industriji.

'Siromaštvo ne doprinosi ovome pristupu, ali mislim da Hrvatska više nije toliko siromašna zemlja da si ne može priuštiti zelenu gradnju. Primjerice, bio sam prije dva dana u Koprivnici i mogu reći da su oni na tom području napravili veliki korak naprijed', rekao je Josipović.

Josipović kaže da je današnji skup znak da postoji odlučnost u namjeri da se promijeni svijest: 'Ja, kao građanin koji će možda jednoga dana tražiti stan za svoje dijete, očekujem prednost u kvaliteti života. Za zelenu gradnju dovoljan je samo ljudski argument, a osim toga ona je standard u EU u koju ćemo vrlo skoro ući.'

'Svi mogu naći interes u tome, a država koja o tome mora brinuti treba poticati zelenu gradnju, npr. poreznim olakšicama. Tako se koprivnička lokalna samouprava odrekla komunalne naknade za zgrade koje su građene po principu zelene gradnje', rekao je Josipović.

Potpredsjednik Savjeta za zelenu gradnju Hrvoje Kvasnička rekao je da se mjesečno gubi oko 1.000 radnih mjesta u građevini te da zelena gradnja može i u tom segmentu povećati konkurentnost.

No najvažniji je dugoročni cilj zelene gradnje - ušteda na energiji: 'Pretpostavlja se da će 2030. godine cijena energenata porasti za 50 posto, a cijena vode za čak 100 posto. Zelenom gradnjom može se postići cilj uštede do 40 posto vode i do 50 posto energije. Osim toga, takva gradnja je dugoročno kvalitetnija i sigurnija investicija, ugodnija za zdravlje', rekao je Kvasnička.