PORAŽAVAJUĆE BROJKE

Hrvatska 'izbačena' s Mediterana

Bionic
Reading

Pušenje, nezdrava prehrana, debljina i konzumiranje alkohola rizični su faktori koji Hrvatsku, prema novom Europskom atlasu smrtnosti koji je objavio Eurostat (statistički ured Europske unije), svrstavaju u zemlje s visokom stopom mortaliteta i kraćim životnim vijekom

U oči posebno upada činjenica da smo zbog loših zdravstvenih pokazatelja “izbačeni” s liste mediteranskih zemalja, te svrstani uz bok kontinentalnih istočnoeuropskih država, piše Slobodna Dalmacija

I dok iz Eurostata naglašavaju kako je na Mediteranu prosječni životni vijek među najduljima u Europi, Hrvatska je svrstana u skupinu država s najkraćim očekivanim trajanjem života. Za muškarce to znači da je prosječni životni vijek kraći od 73,6 godina, a za žene od 79,8 godina, što su podaci u koje se uklapaju, primjerice, i Rumunjska, Bugarska i Poljska.

Usporedbe radi, u Italiji, te većem dijelu Španjolske i Francuske (veće države su u Atlasu podijeljene na regije) prosječni životni vijek muškaraca dulji je od 77,5 godina, a žena više od 83 godine.

Slična je situacija i kada se promatraju podaci o ukupnoj smrtnosti - Hrvatska je, prema Europskom atlasu, svrstana u skupinu država s najvećom stopom mortaliteta, a nalazimo se i na vrhu europske liste umrlih od karcinoma pluća i bronha, posebice kod muškaraca, što se, ističu iz Eurostata, izravno povezuje s pušenjem.

Svrstani smo, nadalje, i u skupinu zemalja s najvećom stopom umrlih od raka debelog crijeva, što je jedan u nizu pokazatelja da smo izgubili zdrave, mediteranske prehrambene navike.

To, nažalost, dokazuju i podaci o smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila. Hrvatska je, naime, jedina zemlja na Mediteranu s visokom stopom tog mortaliteta. Konkretno, zbog kardiovaskularnih bolesti kod nas, jednako kao i u, primjerice, Bugarskoj i Rumunjskoj, umire više od 370 muškaraca, te preko 300 žena na sto tisuća stanovnika, dok je u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, pa čak i Sloveniji ta stopa manja od 270 za muškarce i 164 za žene.

Iz Eurostata drže kako su za nisku smrtnost na Mediteranu zaslužni prehrana bogata voćem i povrćem, maslinovo ulje, umjereno konzumiranje alkohola, sunčano vrijeme i tjelesna aktivnost. Sa svim tim stanovnici Hrvatske se, očito, ne mogu podičiti.