Na samitu NATO-a u Londonu 3. i 4. prosinca hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević preuzet će javnu obvezu da će Hrvatska u roku od pet godina dosegnuti dva posto izdvajanja za obranu, što odgovara traženjima koja je članicama NATO-a nametnuo SAD
Kako javlja Večernji list, 2024. za obranu ćemo trošiti 9,4 milijarde kuna godišnje, što je 40-ak posto više od 6,7 milijardi kuna, koliko Hrvatska trenutačno izdvaja za vojne troškove.
<<< Nikad veće podjele u NATO-u uoči samita u Londonu >>>
Zahvaljujući primjeni nove NATO-ove metodologije, Hrvatska sada izdvaja oko 1,68% BDP-a na obranu, a u to su uračunate i vojne mirovine veterana. No zapravo se na aktivnu vojsku RH troši oko 5 mlrd. kn godišnje, koliko se i prikazuje u vojnom proračunu. Kako su ovdje dodane i mirovine, kada se to spoji s plaćama, ispada da RH na osoblje troši čak 73% vojnih izdvajanja.
Što se postotka troškova u odnosu na BDP tiče, RH je točno u sredini, 14. od 28 članica s 1,68% BDP-a. No Bugarska je u svega godinu dana skočila s oko 1,4% na čak 3,28% BDP-a, zbog jednokratne uplate 1,2 mlrd. dolara za nabavu osam američkih zrakoplova F-16. Više od Bugarske u postotku sada troši samo SAD – 3,42% BDP-a, a samo još nekoliko zemalja ispunjava cilj od 2%: Grčka, Velika Britanija, Estonija, Rumunjska, Litva, Letonija i Poljska.
