Ističe i da će najavljeno ukidanje poticaja za tov svinja dovesti do potpunog gašenja domaće proizvodnje svježeg svinjskog mesa, čime će se širom otvoriti vrata uvoznicima jeftine svinjetine sumnjive kvalitete, nakon čega se, tvrdi, Hrvati mogu zauvijek pozdraviti sa svježim i kvalitetnim mesom.

'Zbog loših i nedorečenih zakona kojima se regulira uvoz mesa u Hrvatsku hrvatski građani danas jedu meso vrlo sumnjive kvalitete. Naime, po postojećim hrvatskim zakonima ne postoji ograničenje roka trajanja smrznutog svinjskog mesa, što ostavlja prostor uvoznicima da uvoze i meso kojemu je, po zakonima zemalja izvoznica, prošao rok. Rok trajanja smrznutog mesa propisuje izvozna klaonica od koje naš uvoznik kupuje, što konkretno znači da tamošnja klaonica može napisati i da će sporno smrznuto meso biti zdravstveno ispravno primjerice još naredne tri godine', tvrdi Željko Kurkutović.

Naglašava da postojeći hrvatski zakoni i propisi guše domaću proizvodnju mesa te idu na ruku isključivo uvoznicima, kojima omogućavaju uvoz jeftinog smrznutog mesa upitne kvalitete, na kojemu jako dobro zarađuju, jer ga nerijetko, zbog isteka roka trajanja, kupuju po simboličnoj cijeni.

KILOGRAM SVINJETINE ZA KUNU

U Europskoj uniji vijek trajanja smrznutog mesa je šest mjeseci. Kada taj rok istekne, meso se mora neškodljivo ukloniti te završava u spalionicama, a troškove spaljivanja plaća izvozna klaonica ili hladnjača u kojoj je meso bilo uskladišteno.

'Upravo to je trenutak kada se u igru uključuju hrvatski uvoznici mesa, koji tada, za male novce, kupuju meso kojemu je istekao rok. Stranim pak klaonicama itekako odgovara da našem uvozniku prodaju meso po simboličnoj cijeni od jedne kune po kilogramu, profitiraju čak i ako poklone meso za koje proizvođač više ne garantira zdravstvenu ispravnost, jer tada ne moraju plaćati nemale troškove njegovog spaljivanja', tvrdi Željko Kurkutović.

Najveći hrvatski proizvođač svinjskog mesa ističe i da su domaći proizvođači mesa ispred Udruge svinjogojaca već u nekoliko navrata zatražili da se, zbog sigurnosti potrošača, postojeći hrvatski zakoni promijene te da se donese zakon o sljedivosti mesa.

Traže i da se na ambalaži jasno istakne je li meso uvezeno iz Čilea, Brazila, Danske, Nizozemske, ili je pak riječ o svježem mesu s nekog od naših obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, no to, kaže Kurkutović, do danas nije riješeno.

'SUMNJIVO MESO ZAVRŠAVA U TRGOVAČKIM CENTRIMA'

'Postojeći zakon je smiješan i nakaradan. Ukoliko se primjerice i utvrdi da je uvezeno meso nečim zaraženo, uvoznik tada od sporne strane klaonice ili hladnjače u iduće dvije godine ne smije uvesti meso. No za to postoji vrlo jednostavno rješenje te uvoznik u tom slučaju uvoz obavi preko druge, najbliže klaonice koja je u susjednom, 50-ak ili 100 kilometara udaljenom gradu. Spomenuta mjera stoga nije nikakva zapreka uvoznicima da u Hrvatsku i dalje uvoze sumnjivo svinjsko meso, koje završava u vitrinama velikih trgovačkih centara, a potom na stolovima hrvatskih građana', upozorava Kurkutović.

Dodaje da je kontrola uvoznog mesa površna i nezadovoljavajuća.
'Veterinarska inspekcija kontrolira samo velike pošiljke mesa koje dolaze u hladnjače. Kada se pak meso počne rasijecati i stavljati u vitrine u trgovačkim centrima i mesnicama, veterinarska struka više nema pravo kontrole, koju tada preuzima isključivo sanitarna inspekcija. Sanitarni inspektori primjerice dođu na odjel prodaje mesa, uzmu bris s vitrine u kojoj je meso izloženo i ukoliko nema bakterija na pultu ili na staklu vitrine, za njih je sve u redu te nije sporno kakve je kvalitete svinjska šnicla koju kupuju hrvatski građani', pojašnjava Kurkutović.

Svinjogojci su zahtijevali da se veterinarima omogući da uđu i u mesnice i u trgovačke centre kako bi mogli ispitati meso i utvrditi ima li u njemu primjerice teških metala te odlučiti može li takvo meso i dalje ostati u vitrinama ili se mora povući iz prodaje. Samo se takvim strogim mjerama kontrole može utvrditi kvaliteta mesa koje jedu građani ove zemlje.

Točan podatak o tome koliko se mesa uveze u Hrvatsku Poljoprivredna komora nije mogla dobiti, no tvrdi da se, prema saznanjima domaćih proizvođača mesa, u Hrvatsku godišnje uveze između 40.000 i 60.000 tona smrznutog svinjskog mesa, što je dva do tri milijuna svinja, koje bi se mogle uzgojiti i na hrvatskim farmama.

U Hrvatskoj se pak godišnje proizvede samo milijun svinja, čime se pokrije tek četvrtina potreba domaćeg tržišta. No unatoč potražnji, zbog uvoza jeftinog mesa koje ruši cijenu mesa domaćih proizvođača, na svinjogojskim je farmama u prva četiri mjeseca ove godine u tov stavljeno čak 80.000 komada prasadi manje manje.

'SVINJOGOJCI SU NA KOLJENIMA!'

'U prva četiri mjeseca ove godine radili smo s gubitkom od 200 do 300 kuna po tovljeniku, zbog pada cijene svinjskog mesa, koji je uzrokovao uvoz smrznute svinjetine iz Čilea po cijeni od četiri i pol kune za kilogram. Moja je farma pretrpjela gubitak od oko 240 kuna po komadu, što pomnoženo s brojkom od 10.000 komada tovljenika daje 2,4 milijuna kuna gubitka. To konkretno znači da ću do prvog listopada pokrivati gubitak iz prvog kvartala i raditi bez profita', kaže Željko Kurkutović.

Dodaje i da su hrvatski svinjogojci doslovno na koljenima. Razočarani su i tijekom pregovora o poljoprivredi pred ulazak Hrvatske u EU, kao i najavljenim ukidanjem poticaja za tov svinja.

RAČUNALNO VOĐENE FARME SVINJA

'Sljedeća je godina referentna godina, jer više nećemo dobiti 50 kuna za uvoznu i 100 kuna za domaću prasad, zbog čega će tov svinja u Hrvatskoj značajno opasti. Ostaje još samo oko 460 kuna poticaja za rasplodne krmače, kojih je u Hrvatskoj vrlo mali broj te se radi o beznačajnim sredstvima koja će stizati iz EU za poticanje svinjogojstva', naglašava Kurkutović.

Selo je već potpuno 'puklo', na gospodarstvima više gotovo da i nema rasplodnih krmača. Ostalo je još samo nekoliko svinjogojaca koji se poslom bave na veliko, ali su i oni na rubu propasti.

'Zaduženi smo, farme i imovina su nam pod ovrhama, što je jednom riječju katastrofa', zaključuje Kurkutović, koji je svoju suvremenu, računalno vođenu farmu svinja otvorio u svibnju prošle godine.

NEMOGUĆE RADITI BEZ KRATKOROČNIH KREDITA

Za njenu je izgradnju digao dva kredita, prvi od preko šest milijuna kuna i drugi od dva milijuna kuna koji mu je umanjen za nešto više od 700.000 kn kapitalnih potpora. Iako je još 30. lipnja prošle godine podnio zahtjev za konačni obračun kapitalnih ulaganja, na prvi kredit, od preko šest milijuna kuna, do danas još nije dobio ništa niti na račun niti po pitanju smanjenja glavnice.

'To je katastrofa. Izvođači su mi još krajem lipnja prošle godine ispostavili svoje račune te sam bio prisiljen podići još jedan kratkoročni kredit kako bih bar malo ugasio požar, no to nije trajno rješenje', žali se Kurkutović, koji za kredit odgovara svom svojom imovinom, uključujući i farmu za koju mu je odobreno ukupno osam milijuna kuna kredita.

Čitava investicija stajala je 11,5 milijuna kuna plus PDV, pa je razliku financirao iz vlastitih sredstava. Od otvaranja do danas farma radi punim kapacitetom od 4300 komada svinja u turnusu, a najveći otkupljivač im je mesna industrija Braća Pivac.

ZAKONI I STRANE BANKE UNIŠTAVAJU DOMAĆE PROIZVOĐAČE

'Strane banke nisu nimalo sklone kreditiranju hrvatske poljoprivrede. To dokazuje činjenica da poljoprivrednik u Italiji, Njemačkoj ili Austriji od, primjerice Erste banke, Hypo banke ili neke talijanske banke, bez poteškoća može dobiti kredit uz povoljnu kamatu od dva, tri ili maksimalno četiri posto, dok će naš poljoprivrednik u istoj toj banci za poljoprivrednu proizvodnju dobiti kredit uz kamatu od osam ili čak 10 posto. Kako da naš proizvođač pod tako nepovoljnim uvjetima bude cijenom svog proizvoda konkurentan na tržištu zemalja EU', pita se Kurkutović.

Tvrdi da je sve, od nepovoljnih kredita, preko ukidanja poticaja, do skupe države, ciljano na uništavanje domaćih proizvođača mesa kako bi stranci mogli što više svojih proizvoda plasirati na hrvatsko tržište.

STRANCIMA TREBA HRVATSKO TRŽIŠTE JER IMAJU VIŠAK MESA

'S proizvodnjom od milijun svinja godišnje hrvatski proizvođači podmire tek četvrtinu potreba domaćeg tržišta, dok većina zemalja EU proizvodi svinjskog mesa u suvišku. Primjerice Nizozemska proizvede 16 milijuna, Danska 32 milijuna, Španjolska 26 milijuna svinja godišnje, zbog čega te zemlje žele pod svaku cijenu proširiti tržište', tvrdi Kurkutović.

Upozorava i da će se ukidanjem poticaja za tov svinja, otvoriti još veća mogućnost uvoza prasadi iz svinjskog mesa iz EU i trećih zemalja u Hrvatsku, umjesto da se poticanjem domaće proizvodnje hrvatskim građanima osigura kvalitetno i svježe meso.

'Stočarstvo je pokretački kotač cjelokupne poljoprivrede. Problema ne bi bilo niti sa pšenicom, ni s ječmom, ni s ostalim ratarskim kulturama kada bi stočnu hranu imao tko pojesti. Računica je jasna, kada bi umjesto da uvozimo svinjsko meso, proizvodili još 2 do 3 milijuna komada svinja, pokrenula bi se cjelokupna poljoprivreda. Naime, dok ne postigne 120 kg težine, svinja pojede oko 300 kg hrane, od čega je 150 kg kukuruza. Pomnožimo li 3 milijuna svinja sa 150 kg , jasno je da se radi o ogromnoj količini kukuruza koja bi imala osiguran plasman', ističe Kurkutović, dodajući da bi poticanjem stočarstva, osim ratara, lančanom reakcijom profitirale i tvornice gnojiva, stočne hrane, te prerađivačka mesna industrija.

UVOZNICI NAPRIJED, IZVOZNICI STOJ!

'Sve vrste mesa mogu se uvesti u Hrvatsku, dok pak s druge strane hrvatski proizvođači ne mogu izvesti svoje meso niti mesne proizvode. Kada su pregovori s EU bili na početku, svinjogojci su još cijepili svinje protiv svinjske kuge. Tada nam je rečeno da više ne smijemo koristiti to cjepivo, ukoliko želimo izvoziti meso i mesne prerađevine u EU. Iako već 4 godine svinje ne cijepimo protiv svinjske kuge, do danas nitko još nije skinuo zabranu izvoza svinjskog mesa i mesnih proizvoda iz Hrvatske, te se naši kuleni i šunke još nisu probili na europsko tržište', nezadovoljan je Kurkutović.

Ističe i da proizvođači mesa žele da im se sve granice što prije otvore, u nadi da će susjedne zemlje, Mađarska ili Srbija, u kojima nedostaje svinjskog mesa, isto uvesti iz Hrvatske, što im je zbog manjih troškova transporta mnogo isplativije nego uvoz mesa iz Njemačke ili Danske.

MINISTARSTVO TVRDI DA JE SVE POD KONTROLOM

Iz Ministarstva poljoprivrede demantirali su optužbe svinjogojaca da se u Hrvatsku uvozi smrznuto meso sumnjive kvalitete, no potvrdili su da za smrznuto svinjsko meso rok trajanja doista nije propisan.

'Meso se u Hrvatsku uvozi isključivo iz onih objekata koje dopušta EU. Na granici se pregledava dokumentacija koja prati pošiljku i certifikati koji potvrđuju da je zdravstveno ispravna. Veterinarska inspekcija uzima uzorke mesa za analizu koja se vrši sukladno pravilniku. Mikrobiološkom analizom utvrđuje se eventualna prisutnost antibiotika, ostataka lijekova te hormona i bakterija, prije svega salmonele i Escherihije coli. Naknadno se na liniji klanja iz bubrega utvrđuje i prisutnost teških metala, a ukoliko se utvrdi da ih ima, takvo meso ne ide u prodaju. Obavlja se i veterinarska kontrola pakiranja, kao i temperaturnog režima hladnjače', izjavio je za tportal Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, te je dodao da je u Hrvatsku uvezeno 5,5 tisuća tona svinjskog mesa.

VETERINARSKE INSPEKCIJE KREĆU U TRGOVAČKE CENTRE?

Pavić je potvrdio izjavu svinjogojaca da za smrznuto svinjsko meso rok trajanja nije propisan, no dodao je da je takva praksa prisutna i u zemljama EU te da postoji obaveza proizvođača mesa da jamči za zdravstvenu ispravnost mesa do određenog datuma.

'Smrznuto svinjsko meso je skuplji proizvod, pogodan za dalju preradu, te je dopuštena izravna upotreba smrznutog mesa, pa 99 posto odlazi izravno u preradu. Smrznuto meso, izuzev piletine, ne ide u maloprodaju, dakle smrznutog svinjskog mesa nema u trgovačkim lancima', tvrdi Pavić, te ističe da je Hrvatska u segmentima poljoprivrede u potpunosti usklađena sa zemljama EU.

Na pitanje o zakonu o sljedivosti mesa, čije hitno donošenje traže domaći proizvođači svinjskog mesa, Pavić je odgovorio da postoji detaljan registar svih farmi te da se točno zna odakle je koja svinja, odnosno s kojeg OPG-a potiče meso.

Kako doznajemo, Ministarstvo razmatra mogućnost da se veterinarskoj inspekciji omogući ulazak u trgovačke lance u koje trenutno veterinar može ući tek kao običan kupac.

Što se tiče ukidanja poticaja na tov svinja, od kojeg svinjogojci strahuju, Pavić je pojasnio da je sporni zakon u proceduri, no istaknuo je kako u slučaju da se poticaji za tov svinja ukinu postoji još čitava lepeza mogućnosti za svinjogojce po pitanju poticaja.