odluka na vijeću

Hoće li Koranski most u Karlovcu postati most Gromova?

18.09.2021 u 13:32

Bionic
Reading

Karlovačko Gradsko vijeće u utorak bi na sjednici trebalo raspravljati o prijedlogu preimenovanja Koranskog mosta u Most Specijalne jedinice policije "Grom", i to na 30. obljetnicu od kada je pripadnik te jedinice Mihajlo Hrastov na njemu ubio 13 neprijateljskih vojnika

Prijedlog o preimenovanju uvršten je u dnevni red kao posljednja, 35. točka. Predsjednik Udruge Specijalne jedinice policije "Grom" Josip Slačanin rekao u subotu Hini da su Gradskom vijeću poslali zahtjev za preimenovanje mosta jer je njihova jedinica od ožujka 1991. aktivno sudjelovala u obrani Karlovca, županije, a kasnije i cijele Hrvatske te su zaslužili da se taj most zove po njima.

"Naši specijalci su 21. rujna 1991. bili na mostu, bio je i Mišo Hrastov, poginulo je 13 neprijateljskih vojnika, ali je taj čin, vidi se iz dokumentacije koja je dio monografije koju je pisao Jakša Raguž s Hrvatskog instituta za povijest, pomogao da se zaustave planovi ofenzive neprijateljske strane", rekao je Slačanin.

Također je ustvrdio da je "tamo na drugoj strani nekoliko tisuća ljudi bilo spremno za ulazak u Karlovac" te da je "tim činom Mišo Hrastov jako pomogao da se obrani Karlovac, a samim time i cijela Hrvatska, jer bi padom Karlovca, kada se pogleda geografski, Hrvatska pukla po pola i to bi Domovinski rat usmjerio u sasvim drugi smjer".

Mihajlo Hrastov, kojemu je suđenje za to trajalo više od 20 godina, proglašen je krivim za ratni zločin i osuđen na četverogodišnju zatvorsku kaznu koju je djelom i odslužio te je od 2016. godine slobodan.

Država ga tereti da u proračun vrati iznose odštetnih zahtjeva obiteljima ubijenih, a koje je ranije država obeštetila. Prije nekoliko mjeseci Hrastov je rekao Hini da su ukupni odštetni iznosi 11 milijuna i 690.000 kuna.

Predsjednik Republike Zoran Milanović nedavno je u Karlovcu, na predstavljanju monografije “Specijalne jedinice policije Grom Policijske uprave Karlovac u Domovinskom ratu 1991.-1995.” otvorio pitanje višemilijunskih odšteta. Rekao je da država “treba kazniti one koji su počinili ratne zločine” ali također i da su “mrcvarenje” financijske ovrhe 25 godina nakon rata i to u višemilijunskim iznosima.

Unatoč presudi, za dio građana Hrastov nije zločinac, a to je ponovno aktualizirao i mural s likom Hrastova i oznakama Specijalne policije MUP RH i Specijalne jedinice policije “Grom”, oslikan nedavno u pothodniku između najvećih gradskih četvrti Grabrik i Rakovac.