'Ove dopune i izmjene rješavaju problem u kojem nitko nikome ne plaća račune, a najveći dužnik u cijeloj priči je država. Prijedlog zakona trebao bi prisiliti državu da plati ono što je dužna. Točno je da postoji određeni zakonski rok za plaćanje, međutim, sankcije ako se on prekrši ne postoje. Istovremeno tvrtke imaju obvezu plaćanja svih davanja prema državi i ako to prekrše za njih postoje kazne', kazala je HNS-ova saborska zastupnica Vesna Pusić

Prema HNS-ovu mišljenju, u Hrvatskoj se upravo događa eksplozija nelikvidnosti i 75 posto novca u ovoj zemlji direktno je vezano na državu.

'Neki poput Šukera i Sanadera to pokušavaju sakriti i mi se danas vraćamo u situaciju u kojoj smo bili na kraju devedesetih koja je eskalirala prije izbora 2000. godine. Država, ovog trenutka priznaje da je blokirano sedam milijardi kuna, a ispod tepiha ima još 15 milijardi kuna nenaplaćenih dugovanja. Tvrtke, naime, dobivaju pisma od države da ne šalju račune i onda se to dugovanje ne vidi nigdje na papiru. Istina je da država ima obvezu plaćanja do 60 dana, ali stvarno stanje pokazuje da ona ne plaća ni nakon godine dana. U Hrvatskoj 60 tisuća ljudi nominalno radi u tvrtkama, a ne prima plaću. Istodobno, blokada se povećava 500 milijuna kuna mjesečno. Država od tvrtki traži da ispoštuju sve ugovoreno, a ona s druge strane nema ni obvezu plaćanja', upozorio je predsjednik HNS-a Radimir Čačić

Istaknuo je kako su dvije važne stvari koje njihov prijedlog zakona donosi, a to su obveza javnog naručitelja da pri ugovoru dostavi instrument plaćanja i da nitko ne može početi postupak javne nabave, ako nije platio prethodne račune. 'Usvajanjem ovog zakona ne bi mogli funkcionirati ni projekti poput Pelješkog mosta', zaključio je Čačić.