Željko Reiner i Boris Kunst optužili su Kukuriku vladu da forsira izmjene Zakona o radu i vraća radnike u 19. stoljeće. Kažu, u isto ono stoljeće koje je bilo obilježeno bešćutnim iskorištavanjem radnika, niskom cijenom rada i višesatnim dnevnim radom od 12 do 18 sati na dan.

Reiner je podsjetio na krvavi prosvjed radnika u Chicagu 1. svibnja 1886., kada su se radnici borili za osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog obrazovanja. Danas, tvrdi Reiner, ova Vlada poručuje radnicima da to zaborave: 'Dakle, kotač povijesti u Hrvatskoj se nažalost vraća natrag. Odustaje se od koncepta socijalne pravde i socijalne države, a Vlada koju predvodi SDP odustaje ne samo od koncepta socijaldemokracije, nego i od socijalne države.'

Kaže da bi SDP trebala biti stranka koja promiče radnička prava, a ne da ih ponižava kako to, smatra Reiner, radi ova vlast. 'Ukinuli su socijalni dijalog, smanjili plaće zaposlenih u javnoj upravi, u školama, bolnicama... Visoko educirani liječnici u naponu snage odlazi iz Hrvatske u kojoj ionako nema dovoljno liječnika. Medicinske sestre uče strane jezike da bi našle svoju budućnost u stranim zemljama, zdravstvo nam se urušava. To je samo mali segment toga da ova Vlada ne pokazuje ni najmanji minimum socijalne osjetljivosti', rekao je Reiner.

Hrvatska se, rekao je Reiner, sve više približava tome da bude zemlja siromašnih i bijednih ljudi. 'Poskupljenja svakodnevna, porezi i trošarine koje se praktički svakog tjedna uvode, sve to dovodi do urušavanja socijalne države. To provodi ova Vlada i to je nešto što duboko vrijeđa svakoga tko ima imalo socijalnog osjećaja', kaže Reiner.

'Mi želimo raditi, ali i živjeti kao ljudi', citirao je Boris Kunst hrvatske radnike koji su 1890. u zgradi Hrvatskog doma obilježili Praznik rada. Dva stoljeća kasnije, kaže Kunst, SDP na čelu Kukuriku koalicije pokušava promijeniti Zakon o radu.

'Oni žele vratiti radnike u 19. stoljeće. Ono je bilo obilježeno upravo bešćutnim iskorištavanjem radnika, niskom cijenom rada, radnim vremenom od 12 do 18 sati dnevno. Sada sindikati oko ovoga opet biju bitku s Vladom', kaže Kunst prozivajući Kukuriku koaliciju da je pred izbore obmanjivala radnike i građane.

Kunst je čak ministricu socijalne skrbi i mladih Milanku Opaćić prozvao 'narikačom za prava radnika': 'Opačić je u prošlom sazivu Sabora imala ulogu narikače nad radnim i socijalnim pravima građana, a danas je postala grobar radnih mjesta.'

Kunst tvrdi da je ova vlast derogirala radnička prava ukidanjem božićnica i regresa. 'Udarili su po radničkoj sirotinji. U sektoru zapošljavanja gurnuli su novih 74 tisuća radnika u provaliju nezaposlenosti, zatvorili su 100 tisuća radnih mjesta, od tržišta rada napravili su zgarište na kojem ima sreću raditi samo 36,1 posto zaposlenih od 3,8 milijuna radno sposobnih građana.'

Kunst uvjerava da će s HDZ-om to isto zgarište pretvoriti u ognjište. Protivi se outsourcingu čiju provedbu traži Vlada, i to usprkos tomu što je outsourcing također naveden kao plan u bivšoj HDZ-ovoj vladi.Upitan znači li to da se protivi mjerama svoga šefa Tomislava Karamarka, Kunst kaže da ovo nije vrijeme za tu mjeru: 'Ovo nije ni gospodarski niti socijalno pravi trenutak za to. Pogotovo što mnogi ljudi ostaju bez posla... Dogodit će se to da će dio ljudi kroz outsourcing ostati bez posla što će dodatno opteretiti Zavod za zapošljavanje i proračun. Jasno, outsourcing može, dapače malo poduzetništvo HDZ podržava, ali za to se prvo trebaju stvoriti uvjeti. Ovo nisu ti uvjeti.' Koji su pravi uvjeti za privatno posredovanje (outsourcing), Kunst nije precizirao.

Upitan bi li on, da je na vlasti, mijenjao Zakon o radu, Kust kaže da ZOR ni nema potrebe mijenjati. 'Ako to kaže 90 posto građana ove države, a ipak vjerujem građanima jer mislim da to nisu kokoši ni iz čijeg kokošinjca. Nijedan suvisao odgovor Vlade nismo dobili ni za jedan institut koji se mijenja u zakonu', kaže Kunst i dodaje da se od radnika u Hrvatskoj nastoji stvoriti poslušnu i jeftinu snagu kako bi je došli iskorištavati poslodavci izvana.

'Nema veće gluposti koje je ova Vlada napravila od forsiranja Zakona o radu', smatra Kunst i tvrdi da se radno vrijeme može prilagoditi i bez izmjene zakona, preraspodjelom radnog vremena.