intervju: ivana šojat

Gdje si bio '91? To me podsjeća na svađu u vrtiću 'čiji je tata jači'

17.04.2017 u 07:51

Bionic
Reading

Hrvatska književnica Ivana Šojat krenula je u utrku za gradonačelnicu Osijeka. Kako se kao kulturnjakinja našla u najužem izboru HDZ-a za prvog čovjeka grada na Dravi, tko ju je pozvao i kako planira riješiti problem komaraca, ali i što misli o predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović te hrvatskim braniteljima, otkrila je u razgovoru za tportal

Zašto ste se odlučili početi baviti politikom i zašto, bez ikakvog iskustva, odmah pucate na fotelju gradonačelnika Osijeka?

Ne bih se ni kandidirala da ne vjerujem u pobjedu. Imam sasvim dovoljno životnog i javnog iskustva kako bih znala, poput većine Osječana, da grad zaslužuje bolje od ovog što sada ima. Dragovoljka sam, a nitko me, kao ni tisuće mojih vršnjaka kada smo odlazili u rat, u kojem smo pobijedili, nije pitao za 'iskustvo'. Osim toga, majka sam, književnica, novinarka, odgojiteljica, prevoditeljica, urednica kazališnih izdanja, građanka Hrvatske i, najvažnije, Osječanka koja više ne želi šutke promatrati to kako grad stagnira. Ne postoji škola za gradonačelnike. Važan je tim, okupiti oko sebe obrazovane, stručne i razborite ljude. Dobar upravitelj sjajan je samo ako angažira pametnije od sebe jer zna da ne preuzima vlast, nego odgovornost. Vrijeme je da političari počnu preuzimati odgovornost, a ne grabiti moć. Za mene je grad odgovornost.

Koji je bio ključni moment za to da uđete u utrku za gradonačelnicu?

Osijek vapi za izlaskom iz stanja u koje su ga doveli 'iskusni' političari. Ključni je trenutak bio kad sam shvatila da, nastavi li se s ovom 'stabilizacijom' situacije, kako moja, tako i djeca mojih sugrađana neće imati baš nikakva razloga za ostanak u ovom gradu.

Tko vas je pozvao? Andrej Plenković osobno?

Što se pak samog poziva tiče, to ne treba mistificirati. Dogodilo se to onako kako je to kod velikih, ozbiljnih i odgovornih stranaka poput HDZ-a. Nakon analiza toga tko bi mogao biti najbolji kandidat, nositelj pozitivnih promjena u Osijeku, pozvao me predsjednik županijskog odbora HDZ-a Ivan Anušić. Podržao je to i predsjednik stranke Andrej Plenković, kojemu je, razvidno je, stalo do toga da se za jedan od četiri najveća urbana središta Hrvatske nadmeću pojedinci koji su se već društveno iskazali.

Kakav dojam ostavlja Plenković na vas?

On je političar novog kova. Obrazovan, razborit i čovjek koji iskače iz paradigme o moći, poliglot, čovjek koji uvodi pojam odgovornosti. Nije sklon politikantskoj proizvodnji krajnosti u svrhu stvaranja napetosti. Svjestan je činjenice da je nužno konačno se posvetiti istinskim problemima koji su sve do sada sustavno zanemarivani i zataškavani poticanjem sukoba i svađa. Premijer je svih građana, svjestan toga da priče o 'našima' i 'njihovima' neće nahraniti gladne i ponižene. Čovjeka možete prosuditi i po riječima koje često upotrebljava u svom govoru. Kod Andreja Plenkovića to su: dijalog, tolerancija, nacionalni interesi, stabilnost, gospodarski rast, uključivost i Europa. Trebam li tome dodati još nešto?

A što mislite o predsjednici Kolindi Grabar Kitarović?

Predsjednica je donijela veliku promjenu na hrvatsku političku scenu. Nakon lažnog populizma Stipe Mesića, koji se prezentirao kroz kave s građanima i čudne poslove iza čvrsto zatvorenih vrata, Kolinda Grabar Kitarović doslovno nam je pokazala što je to javna politika. Ona se pri tome ne trudi svidjeti svima, ali govori i radi točno ono što misli da treba. Sukreatorica je vanjske politike, a od njezina stupanja na dužnost Hrvatska je opet aktivan član međunarodne zajednice. Čak smo u nekim inicijativama preuzeli vodeću ulogu.

Koga najviše cijenite u HDZ-u, a tko vam je OK u oporbi?

Nezahvalno mi je izdvajati bilo koga od stranačkih kolega. Po nekakvom svjetonazoru i angažmanu u kulturi izdvojila bih Andru Krstulovića Oparu. Vjerujem da ćemo imati prilike zbližiti veze Splita i Osijeka. Što se oporbe tiče, ne bih željela uvrijediti nekoga jer u ovim sadašnjim stranačkim garniturama teško mi je izdvojiti bilo koga. Voljela bih kad bih na ovo pitanje mogla odgovoriti tako da kao meni dragog oporbenog političara spomenem, nažalost pokojnog, Vladu Gotovca.

Tko su vam politički uzori?

Oni koji su prošli određeni politički put, a da iza sebe nisu porušili mostove i ostavili razdore. Mogla bih sada spominjati i konkretna imena, ali to ne bi imalo previše smisla. Uglavnom, uzor su mi oni koji se nisu bojali preuzeti odgovornost kad je trebalo.

Ako postanete gradonačelnicom, što ćete prvo napraviti?

Osijek je nekada bio bogat, a i danas je, ali - problemima. Upravo finaliziramo izborni program ostvarivim rješenjima koja ćemo ubrzo i predstaviti. On je razvojni, a ne 'stabilizacijski'. Da bih mogla rješavati probleme, moram znati koliko su duboki i veliki, gdje im je korijen, a što uzrok, te kakve posljedice oni imaju za grad i stanovnike.

Koji je najveći problem u Osijeku?

Moram napraviti dobru dubinsku analizu postojećeg stanja. Na temelju toga donosit ću i konkretne odluke. Bilo bi vrlo neodgovorno kad bih se već sada razbacivala velikim obećanjima i najavama odluka. To bi bio jeftin populizam.

Kako biste riješili problem s komarcima koji godinama muči Osječane?

U dogovoru sa svima kojih se to tiče, od Ministarstva zdravstva, jer su komarci javnozdravstveni problem, preko Ministarstva zaštite prirode i okoliša, jer se legla mahom nalaze u zaštićenom Parku prirode Kopački rit, do Osječko-baranjske županije te gradova i općina koje moraju izvršavati svoje zakonske obveze obvezne dezinsekcije. Moraju se definirati financijske obveze i procedure, od najmanje općine do Banskih dvora. 

Komarci su u Osijeku i gospodarski problem jer utječu na uslužne djelatnosti te ugrožavaju turistički sektor koji namjeravamo snažno razvijati. U specijaliziranom turističkom izdanju Münchner Merkura 400.000 Nijemaca čita tekst 'Slavonija – najljepša hrvatska tajna'. Što nam to znači ako ostanemo skriveni u oblaku krvožednih napasnika? Buduća HDZ-ova vertikala Osijek-Županija-Vlada znatno će nam olakšati postizanje nužnog dogovora.

Što zamjerate aktualnom gradonačelniku?

Zar nakon ovoga o komarcima trebamo još govoriti o tome?

Što je, po vama, loše radio u zadnje četiri godine?

Nisu komarci jedini krivci za to što je od zadnjeg popisa Osijek ostao bez 30.000 svojih stanovnika i to uglavnom mlađih. Vrkić je pustio da se sve odvija samo od sebe, pa možda nešto i bude. Obećavao je nemoguće, poput besplatnih dječjih vrtića za svu djecu, a četvrtu godinu mandata dočekao je s azbestnim krovom na vrtiću u Tenji! U njegovom mandatu nijedan veći problem u gradu nije riješen, što i sam Vrkić u biti priznaje nazivajući svoj mandat – 'stabilizacijskim'. Prevedeno na jezik Osječana: 'Malo toga ili ništa sam napravio.' Nekad su Osijek zvali Mali Beč, a danas nije ni sjena toga. Ako se bista Stepincu koristi za predizborne svrhe i ako je ulaz na parking najbolje mjesto na koje ju je bilo moguće postaviti, onda je jasno da u Osijeku nešto jako ne valja.

Je li napravio i nešto dobro?

Jest. Pokazao nam je kako izgleda politika kakva se više nikad u Osijeku ne bi smjela ponoviti.

Po čemu smatrate da ste bolji od ostalih protukandidata?

Osijeku trebaju investicije, temeljita obnova i to ne samo gradskih pročelja, nego prava gospodarska i socijalna, a to zahtijeva iznimno velika sredstva. Ovo je srce Slavonije, pa je razvoj grada ovisan i o stanju u hrvatskom agraru. Značajan smo sveučilišni i medicinski centar, ali ništa od svega toga grad ne može razvijati sam. Mislim da moji jako dobri odnosi s predsjednicom Republike Kolindom Grabar Kitarović i predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem, kao i već spomenuta vertikala Osijek-Županija-Vlada, mogu samo pomoći Osijeku. Kad se borite za sredstva Europske unije, također je lakše ako imate potporu države iza sebe, a ja ću je sigurno imati.

Živjeli ste osam godina u Belgiji. Koje biste belgijsko iskustvo kopirali u Osijeku?

Transparentnost i javnost rada uprave. Građani imaju pravo znati što rade oni koji u njihovo ime upravljaju gradom.

Priznali ste u jednom razgovoru da ste nakon rata 'imali problema osjećati bilo što drugo osim mržnje prema Srbima'. Je li vam se javila prijateljica Dragana iz Dalja, s kojom ste izgubili kontakt kada su podignute barikade?

Takve izjave uvijek morate gledati u kontekstu razgovora koji je vođen. Podrazumijevalo se da govorimo o pobunjenicima i agresorima, o tim ljudima koji su bili spremni oružjem krenuti protiv svojih susjeda i Hrvatske, namjeravali nas ubiti. Danas to više ne bih ponovila ni za pobunjene Srbe. Oni su prihvatili život u Republici Hrvatskoj. Neki možda još uvijek nisu, ali ne želim zbog takvih pojedinaca trovati se mržnjom. Ne želim nikad više vratiti rat u svoje srce. Neke ljude mogu žaliti, ali mrziti više ne želim nikoga.

Bili ste u ratu. Što mislite o prozivkama na temu tko je bio a tko nije u njemu, primjerice kao što Prgomet proziva Hasanbegovića.

Smiješna su mi pitanja o tome gdje si bio '91? To me podsjeća na svađe između djece vrtićke dobi koja se nadmeću time čija je mama ljepša, a tata jači. Hasanbegović se razmeće svojim velebnim, ekskluzivnim domoljubljem na n-tu potenciju, ali nije stao u obranu domovine iako je bio punoljetan. Licemjerno je i to što danas njegovi pristaše tvrde da on predstavlja 'Tuđmanov HDZ', a dotični gospodin napadao je prvog hrvatskog predsjednika zbog BiH, nazivajući ga 'izdankom komunističkog sustava'. Gospodin Prgomet je pak u odlučnim trenucima iskazao i hrabrost i domoljublje. Bio je dragovoljac pod vrhovnim zapovjedništvom Franje Tuđmana, a kao šef vojnog saniteta spašavao je živote tijekom velikosrpske agresije.

Što mislite o pravima i pitanju branitelja - je li to država nakon rata dobro riješila dajući im mirovine umjesto posla i obrazovanja?

Problem branitelja nikad nije sustavno rješavan. Država se iznenada našla s velikim korpusom traumatiziranih ljudi i u tom se trenutku, u gospodarskom rasulu do kojeg je došlo dijelom uslijed ratom razorena gospodarstva i infrastrukture, a dijelom privatizacije te umirovljenja velikog broja mladih i radno sposobnih ljudi, to činilo razboritim rješenjem. Kolokvijalno, umjesto da se primijeni mudrost kako je bolje čovjeka naučiti pecati, nego darovati mu ribu, iznašlo se u prvi mah zadovoljavajuće rješenje. Nekadašnji silom prilika ratnici, većinom mladi ljudi kojima je produktivan život tek trebao započeti, materijalno su zbrinuti umirovljenjem. Sustavan i iskren pristup braniteljima pokazuje ministar Tomo Medved te će uskoro u javnu raspravu pustiti jedinstveni Zakon o pravima hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, što je bila jedna od važnih točaka HDZ-ova programa na zadnjim parlamentarnim izborima.

Što mislite o braniteljima koji su prosvjedovali ispred Ministarstva branitelja 500-tinjak dana?

Što se pak prosvjeda na Savskoj tiče, da je bilo razumijevanja Ministarstva branitelja, sigurno branitelji koji zaslužuju veću brigu i bolji odnos zbog svega što su učinili u obrani domovine ne bi na hladnoći i u teškim uvjetima boravili u šatoru. Uvijek sam za dijalog i vrata mojeg gradonačelničkog ureda u Osijeku bit će im stalno otvorena. Neriješeni problemi se prešućivanjem gomilaju u lavinu koja uvijek u konačnici dovodi do kaosa.

Kako gledate na zazivanje ponovnog uvođenja vojnog roka?

Švedska također razmišlja o tome da mlade ljude šalje na obveznu vojnu obuku. Živimo u okruženju koje je dosta nestabilno i nesigurno. Neki procesi u svijetu se odvijaju brzinom koja je do jučer bila nezamisliva, a nakon pobjede Trumpa na izborima u SAD-u počelo se sasvim ozbiljno raspravljati o budućnosti, pa možda i opstanku NATO-a. Ne smijemo se zavaravati lažnom sigurnošću u svijetu. Neki su se na početku devedesetih godina prošlog stoljeća zaklinjali u to da je nemoguć rat u Europi, pa smo proživjeli pet godina pakla. Zbog naše djece nemamo pravo biti tako neodgovorni i kockarski se ponašati prema sigurnosti države. Sve to treba dobro odvagati. Ministarstvo obrane pozorno analizira i sigurnosne i financijske aspekte tog pitanja.

Suradnici vas opisuju kao osobu koju treba svako kazalište. Jeste li zbog politike rekli zbogom kazalištu ili ćete se vratiti jednog dana?

Kazalište mi je u srcu od najranijeg djetinjstva, a tako će i ostati. Uostalom, kao gradonačelnica ću realizirati svoj program u kojem upravo kultura ima vidno mjesto.

Prikupljate li možda u predizbornoj utrci materijal za neki novi roman?

Neprestano prikupljam materijale za buduće romane. Cijeli mi je život, baš kao i cjelokupna stvarnost koju živimo, nadahnuće za nova književna djela. To mi je refleksna reakcija. Svi, svatko i sve uvijek su mogući akteri, teme i lokacije mojih budućih književnih djela.

Hoćete li nastaviti pisati ako postanete gradonačelnica Osijeka?

Pisanje mi nije zanimanje, nego poziv. Poput disanja. Pišem neprestano, sukladno, ali i usprkos životnim uvjetima u kojima se zateknem vlastitom odlukom ili nasumično. Ukratko: ne namjeravam prestati pisati. Prestanak pisanja za mene nije opcija.

Kako biste riješili problem nezaposlenosti u Slavoniji, pogotovo ako se ona poveća kao posljedica mogućeg lošeg ishoda slučaja Agrokor?

Pitanje opstanka naših ruralnih sredina nije samo pitanje opstanka poljoprivrede, nego je to i pitanje nacionalne sigurnosti, kao i demografije. Ova situacija s Agrokorom mogla bi biti dobra prilika za redefiniranje nekih dosadašnjih politika vezanih uz poljoprivredu i ruralna područja.