SVEEUROPSKI BUNT

Francuski studenti podržali hrvatske kolege

28.04.2009 u 16:28

Bionic
Reading

Oči domaće javnosti, ali i regije uprte su u hrvatske studente, koji se iz dana u dan u sve većem broju pridružuju Neovisnoj studentskoj inicijativi u borbi za besplatno školstvo. Iako su ih resorno ministarstvo i većina medija nastojali bagatelizirati, uspjeh njihove dobro organizirane akcije odjeknuo je i među francuskim kolegama, koji su im uputili punu podršku

Studenti u mnogim zapadnoeuropskim državama su ustali protiv neoliberalne reforme obrazovanja. Francuski studenti zajedno s profesorima prosvjeduju već tri mjeseca protiv komercijalizacije obrazovanja. Pobuna hrvatskih studenta samo je jedna od sličnih u mnogim europskim državama.

'Studenti okupljeni u Neovisnu studentsku inicijativu veoma su pametni i kreativni ljudi, koji jako dobro razumiju političko i socijalno stanje u zemlji i koji su se zbog ostvarenja svojih ciljeva jako dobro organizirali, svjesni da jedino tako mogu postići nekakav uspjeh. Priče da je riječ o izmanipuliranim i lijenim marginalcima zlonamjerne su i van svake pameti. Svi koji sumnjaju u njihove kvalitete trebali bi doći na fakultet na plenum da vide demokratičnost i zajedništvo na djelu', kazao nam je Igor Štiks, pisac i bivši student Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Latvijske studentice u znak prosvjeda zbog smanjivanja proračuna za obrazovanje za 33 milijuna dolara ispred sveučilišta pripremaju krumpire, jedinu hranu koju si nakon vladinih rezova mogu priuštiti

Negativno kvalificiranje pobunjenih studenata Štiks povezuje sa strahom društvenih i političkih elita da se studentski model pobune ne prekopira u tvornicama i nekim drugim organizacijama i u konačnici dovede do velikog socijalnog bunta u zemlji.

Ono što su pokrenuli hrvatski studenti nije rezultat fiks-ideje skupine obijesnih pojedinaca, već odraz nezadovoljstva socijalnom i društvenom klimom u ovoj zemlji. Njihovi kolege diljem Europe ustali su također za socijalnu pravdu, protiv korumpiranih političkih elita i gospodarskih lobija.

Sveučilišta diljem Francuske već su tri mjeseca pod blokadom, a nakana je da tako i ostane sve dok država ne uvaži zajedničke zahtjeve profesora i studenata, nezadovoljnih sveučilišnom reformom. Dan nakon generalnog štrajka, u kojem je 19. ožujka sudjelovalo preko milijun francuskih radnika, studenti su se u Parizu, demonstrirajući protiv reforme, sukobili s policijom.

Španjolski studenti su zauzeli sveučilište u Barceloni još u studenome prošle godine. Iz blokirane zgrade ih je istjerala policija koncem ožujka. Tada je u sukobima ozlijeđeno 80 osoba, a sedam studenata je uhićeno. Policija je koristila pendreke, a studenti su ih gađali kamenjem, stolicama i bocama.

Skupine studenata diljem Španjolske prosvjeduju već mjesecima protiv promjena koje vlasti žele uvesti u obrazovni sustav u sklopu famoznog Bolonjskog procesa. Iako je spomenuti sveeuropski obrazovni standard, koji se implementira i u Hrvatskoj, u većini europskih država prihvaćen bez zadrške, španjolski studenti smatraju da Bolonjski proces ide na ruku imućnijima, jer si oni mogu platiti postdiplomsku specijalizaciju.

I talijanski studenti prosvjeduju diljem zemlje. Najbuntovniji su ipak oni s poznate rimske La Sapienze, koji su se žestoko sukobili s policijom. Pod sloganima 'Štrajk sada, sloboda i pokret', prosvjedovali su protiv smanjenja izdvajanja za obrazovni sustav i protiv neofašističkih grupa na sveučilištima. Na policiju su bacali cipele i ostale priručne predmete.

Resorna ministrica obrazovanja Mariastella Gemini studente je, slično kao i dužnosnici iz hrvatskog Ministarstva znanosti, nazvala gerilcima. Prosvjednici s La Sapienze udarili su temelje za početak pokreta Rimski val, koji okuplja sve više studenta koji prosvjeduju protiv socijalne nepravde i rezanja državnih izdvajanja za javno školstvo. Ostali talijanski gradovi po uzoru na Rimski val organizirali su vlastite pokrete, poput Bolonjskog vala, Vala Venecije i slično.

Osim na udaru policije, studentski aktivisti iz Vala postali su meta neofašističkih skupina koji ih dočekuju i napadaju.

Ogled francuskih studenata i policije nedaleko od Sorbonne

Najuporniji i najstrastveniji u svojoj borbi za besplatno obrazovanje i protiv komercijalizacije sveučilišta svakako su grčki studenti. Oni već dvije godine organiziraju prosvjedne akcije. Najžešći sukobi su se događali koncem prošle godine nakon što su policajci ubili maloljetnog prosvjednika. Tada je nasilje eskaliralo, a prosvjednici su napadali i devastirali policijske i državne institucije te simbole kapitalizma, kao što su banke i ekskluzivni dućani u centru grada. Iako se situacija donekle normalizirala, buntovna mladež i dalje aktivno izražava svoje nezadovoljstvo protiv sustava koji podržava socijalnu nepravdu.

Smatra se da je nezadovoljstvo u Grčkoj tako snažno eruptiralo zbog nagomilanog nezadovoljstva reformama u zdravstvu, nezadovoljstva mirovinskom reformom, pokušajem komercijalizacije školstva, visokom stopom nezaposlenosti mladih do 25 godina, poskupljenjem hrane i činjenicom da čak petina Grčke živi ispod granice siromaštva.

'Nije prošlo mnogo vremena i već se suočavamo s događajem koji možda najavljuje period u kojemu će se sve više pokazivati socijalno nezadovoljstvo naših građana. Možda nije slučajno da su ga inicirali studenti. Ako ovome pridodamo ozbiljnu namjeru čelnika sindikata koji predstavljaju zaposlene u javnim službama da u idućih mjesec dana organiziraju štrajk kao izraz protesta zbog jednostrane odluke hrvatske Vlade i Sabora da se smanje plaće u ovim službama, onda se može reći da socijalno nezadovoljstvo građana postaje sve vidljivije. Hoće li ono rezultirati radikalnijim oblicima, to će ovisiti i o Vladinoj reakciji na ova događanja, kao i o sposobnosti organizatora da ih drže pod kontrolom', smatra Zoran Malenica, profesor sa splitskog Pravnog fakulteta, koji su studenti blokirali u ponedjeljak.