intervju

[FOTO/VIDEO] Marihuana po UN-u više nije opojna droga, zbog korone je u Hrvatskoj ima manje nego ranije, ali naš vodeći stručnjak Dubravko Klarić upozorava: Hrvati sve više švercaju po svijetu

13.12.2020 u 09:25

Bionic
Reading

Istovremeno s odlukom Komisije Ujedinjenih naroda za opojne droge (CND) o uklanjanju kanabisa i smole kanabisa s UN-ovog popisa najopasnijih droga, što bi moglo olakšati istraživanja korištenja marihuane u medicinske svrhe, naš ponajbolji i najiskusniji poznavatelj zloporaba droga Dubravko Klarić predstavio je svoju novu knjigu 'Marihuana na cesti i u medicini' u izdanju udruge Znanje daje sigurnost, u kojoj na stručan način analizira svu aktualnu problematiku vezanu uz tu biljku. UN-ova odluka, koju su pobornici marihuane proglasili povijesnom, i objavljivanje zadnje u nizu knjige savjetnika u Uredu za suzbijanje zloporabe droge Vlade RH te člana Međunarodnog udruženja za suzbijanje droga (I.D.E.A.) bila je odlična prilika da s Klarićem 'pretresemo' najvažnija pitanja o marihuani, koja bi mogla unijeti zakonski prihvaćen nov pristup u liječenju, ali i koja godišnje s ostalim drogama samo u Hrvatskoj načini štete u iznosu od dvije milijarde kuna

Samo dva dana nakon što je povjerenstvo UN-a za opojne droge uklonilo kanabis sa svoje liste najopasnijih droga na temelju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), donji dom američkog Kongresa odobrio je nacrt zakona kojim bi se marihuana izbrisala sa saveznog popisa opojnih droga, što je povijesni iskorak prema dekriminalizaciji marihuane u SAD-u. Novi zakon bi na saveznoj razini dekriminalizirao posjedovanje marihuane, koju Agencija za suzbijanje narkotika (DEA) smatra jednako opasnom kao LSD, kokain i heroin, iako je njezina konzumacija legalizirana u pojedinim saveznim državama.

Zanimljiv je podatak kako dvije trećine Amerikanaca podržavaju legalizaciju marihuane, kao i da bi prema nekim procjenama medicinska industrija kanabisa samo u SAD-u uskoro mogla vrijediti nešto više od 15 milijardi dolara. Zagovornika legalizacije i korištenja marihuane u medicinske svrhe sve je više i među Hrvatima te ističu da je ta nova industrija velika prilika za Hrvatsku. Je li tome tako, podržava li kao stručnjak potez UN-a, hoće li marihuana uskoro biti u potpunosti legalizirana, u kojoj mjeri je zapravo popularna marihuana i koliko njezina zloporaba nanosi štete, za tportal otkriva dugogodišnji kriminalist i jedan od najaktivnijih boraca protiv zloporabe droga Dubravko Klarić.

Nakon 60 godina kanabis je službeno skinut s UN-ovog popisa najopasnijih opojnih droga. Slažete li se kao stručnjak na tom području s tim potezom?

Marihuana i drugi produkti indijske konoplje, kao primjerice hašiš su droga prema Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961. Ujedinjenih naroda. Realno gledajući, marihuanu i njezine produkte, iako je ona definitivno droga, ne bi trebalo stavljati u istu kategoriju s heroinom ili kokainom, ali je ona uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te će u toj kategoriji i ostati.

Iako su međunarodne konvencije, protokoli i izmjene pratili određene aktualne trendove u kontekstu zlouporabe droga na globalnom planu, radilo se o ponudi ili potražnji, uvijek postoji mogućnost preporuka i odluka, pa čak i potreba za izmjene. Kao predstojnik Vladina Ureda za suzbijanje zloporabe droge, dao sam 2009. godine inicijativu za izmjenu Zakona o suzbijanju zlouporabe droge i to na način da se uz riječ droga makne pridjev opojno, što je prihvaćeno i preuzeto u zakonskim aktima. O tome sam razgovarao i na konferencijama Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika (INCB) u Beču pa sam predložio da izraz narkotičke droge nije odgovarajući jer nije svaka droga narkotička, međutim do danas nije bilo promjena. Bez obzira na to, mislim da ovaj potez Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i CND-a ima svoj smisao kako u znanstvenom, zakonskom, tako i praktičnom smislu.

No spomenuo bih ovdje činjenicu, a to je da prema Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja 'Ivan Vučetić' u MUP-a RH, u kojem se detaljno analizira zaplijenjena droga, marihuana koja se danas pojavljuje u zlouporabi često doseže koncentraciju THC -a i preko 30 posto, što je komparativno gledajući prema onoj koja se ranije pojavljivala višestruko veće, samim time ona je opasnija i opakija za konzumente. To nije više onaj isti joint otprije tridesetak godina i ranije, već puno jača droga koja je u svakom slučaju vrlo rizična. Bez obzira na izmjene, zlouporabe će sigurno biti, tako da vezano uz državni nadzor treba biti oprezan, radilo se o bilo kojem obliku manipulacije marihuanom.

Marihuana u kompleksnoj poziciji

Vaša nedavno objavljena knjiga 'Marihuana na cesti i u medicini' tematski obrađuje današnje trendove zlouporabe marihuane, ali i mogućnost medicinske primjene te biljke. Čini se kako je sve više zagovornika medicinske primjene marihuane. Legaliziranje marihuane u medicinske svrhe otvara sve više javnih diskusija. U kojoj mjeri diskusije na znanstvenoj i stručnoj razini pomažu u njezinu sve širem prihvaćanju?

Da, jer marihuana ima svoje mjesto u medicinskoj uporabi. Kanabis je biljka, a marihuana njen biljni proizvod koji se može pronaći kao niz drugih biljnih proizvoda (gljive, kakteje, niz raznih biljki, pa i supstancija životinjskog porijekla), a koji su psihoaktivni i sadrže razne supstancije, čiju će uporabu regulirati društvo, radilo se to o bilo kojem obliku uporabe, rekreativnom ili medicinskom. Sve je prisutnija alternativna medicina, u odnosu na onu konvencionalnu, u kojoj je etički i moralno opravdano zakonsko uporište koje će zabraniti bolesnom čovjeku da sam posegne za nečim što nađe u prirodi i konzumira na bilo koji način da bi si olakšao bolove. Naravno, pod okolnostima da ne navodi drugog na trošenje, daje, prodaje ili prerađuje ostvarujući financijsku dobit.

Tu se upravo pojavljuje zakonsko reagiranje društva. Zakonodavac je često suočen s tim problemom. Medicinska uporaba je široko i kompleksno područje u kojem se pojavljuju nova znanstvena otkrića, klinička istraživanja korisna za čovjekovo zdravlje. Uz nezaobilazan tehnološki napredak i veće mogućnosti spoznaja o strukturi, donijela su mogućnosti iz biljnih produkata izdvojiti različite supstancije, po svom sastavu puno jače i s većom koncentracijom aktivne tvari nego što je to izvorno u biljkama. O tome sam upravo pisao u svojoj novoj knjizi te sam, između ostalog, obrazložio svoj pozitivan stav prema medicinskoj uporabi marihuane.

Ima li legalna proizvodnja marihuane svoju crnu stranu?

Svakako da ima i uvijek će je imati. Zlouporaba je uvijek prisutna u raznim oblicima; proizvodnji, distribuciji i konzumaciji. Današnji svjetski zakonski trendovi državnog nadzora manipulacije marihuanom idu prema tri situacije: dekriminalizacija, depenalizacija i legalizacija. Kad je riječ o legalizaciji, treba imati u vidu zdravstvene aspekte koji neminovno prate bilo koji oblik potrošnje. Općenito gledano, marihuana i druge droge među mladima su izgubile karakteristike nečeg opasnog, zabranjenog i štetnog te su se primakle ulozi koju je do tada u njihovoj zabavi imao alkohol.

Sve više mladih ima pozitivno mišljenje i tolerantan odnos prema marihuani, ali i drugim sredstvima ovisnosti koja na kraju proizvode ovisnike, baš kao što pozitivno stajalište prema alkoholu na kraju stvara alkoholičare. Današnji tolerantniji, liberalniji stavovi prema rekreativnoj (zlo)uporabi mogu, ako nisu dobro postavljeni i strategijski osmišljeni, imati u raširenosti i štetnosti posljedice za konzumente, među kojima su i oni potencijalni, a što će u budućnosti biti teško popraviti i svesti u granice društveno prihvatljivog rizika. Praktički i stručno nikako ne bi trebalo svrstavati model i opasnosti od potrošnje marihuane u isti status s potrošnjom heroina. Usporedi li se potrošnja alkohola, koji je trenutno znatno veći društveni problem od zlouporabe marihuane, valja naglasiti da su prateće zdravstvene teškoće prisutnije kod dugotrajnih konzumenata koji postaju alkoholičari. Mali su izgledi da potrošač jedne do dvije boce piva tjedno ikad postane ovisan o alkoholu, a ipak se zna da pri produženoj uporabi i većim dozama nastaje tjelesna i psihička ovisnost uz teške individualne, ali i socijalne posljedice.

Navedeno ima svoj opravdani smisao kad se uspoređuje s konzumacijom kanabisa, ali takav liberalni, dopustiviji stav danas gubi logičnu opravdanost pojavom jakih koncentracija genetski modificiranih tipova marihuane čija konzumacija može već kod prvog uzimanja imati i fatalne posljedice. Uz već spomenute opasnosti od konzumacije, u istraživanjima na životinjama o zdravstveno štetnim učincima marihuane uočene su upalne promjene na plućima nakon tri mjeseca do godine dana pušenja, kao i to da je katran koji nastaje sagorijevanjem marihuane više kancerogen nego katran duhanskih proizvoda. Također, mora se imati u vidu proizvodnja i prodaja jer će uvijek biti pojedinaca i grupa koji će ilegalno proizvoditi i trgovati, izbjegavajući državni nadzor, odnosno plaćanje taksi i poreza.

Ništa bez države

Kako država može uspješno nadgledati legalnu industriju marihuane i u kojoj mjeri ona može imati koristi od te nove industrije?

Državni nadzor legalne proizvodnje i distribucije je nezaobilazan. Prema važećem Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga u RH, predviđena je proizvodnja marihuane za medicinske potrebe. Pravilnik o načinu sadnje i svim drugim pitanjima u vezi s tim još nije donesen. Hoće li i koliko će biti zainteresiranih kao pravnih osoba, vrijeme će pokazati. Ovdje je riječ o proizvodnji za medicinsku uporabu. Sličnu situaciju mogli bismo predvidjeti i u slučaju drugih potreba u smislu legalizacije. Naravno, svugdje gdje se pojavljuju državni porezi i takse državni proračun može imati koristi. U nekim državama, u kojima su proizvodnja i prodaja postale zakonski dopuštene, u početku je za proizvođače i prodavače bilo zarade, a samim time i država je imala znatne proračunske prihode. Međutim ubrzo je došlo do zasićenja tržišta, što je rezultiralo padom zarade.

Kakvi su trendovi s druge, one klasične kriminalne strane u zloporabi marihuane?

Zlouporaba marihuane je veliko i kompleksno područje promatrajući njezinu proizvodnju, krijumčarenje i preprodaju na ilegalnim tržištima širom svijeta. Hrvatska nije veliko potrošačko tržište, ali je svakako dio međunarodne narkoscene po pitanju bilo koje vrste droge. Marihuana je globalno, pa tako i kod nas, na prvom mjestu kad je u pitanju zlouporaba. Promatra li se droga kao 'roba' i njena visoka cijena na ilegalnom tržištu, lako se može zaključiti da u svijetu nema nijedne takve robe koja postiže toliko veliku razliku u cijeni od zemlje proizvođača do zemlje potrošača.

Upravo to je jedan od najvažnijih razloga što je danas u nedozvoljenoj trgovini i krijumčarenju droga roba broj jedan. Modalitete zlouporabe marihuane, kriminalistički gledano, kad se radi o ilegalnoj proizvodnji, krijumčarenju i preprodaji na ilegalnom tržištu droge, treba svakako promatrati kroz zajedničke karakteristike i modalitete, kao i ostalih tipova droga. No treba imati u vidu različitost u cijeni, kao i količini. Kilogram marihuane po svojoj cijeni na ilegalnom tržištu bit će znatno jeftiniji od primjerice kokaina. Cijene će varirati od države do države i lokacije kupnje. Cijena grama marihuane na malo na europskom tržištu kreće se od 50 do 80 kuna, a kokaina od 300 do 500 kuna po gramu. To je znatna razlika pa tako krijumčarima marihuane da bi ostvarili veću zaradu treba znatno veća količina nego krijumčarima kokaina, koju je i logično teže prokrijumčariti, stoga je i veći rizik.

Odakle sve marihuana dolazi u Hrvatsku?

Već ustaljeni pravci i rute krijumčarenja droge iz izvorišta proizvodnje, sa svojim izravnim i zaobilaznim smjerovima, stvorili su pravu paukovu mrežu nad cijelim svijetom. Potrošačka populacija droga u svijetu mogla bi se slikovito opisati kao velika spužva koja neprestano upija sve veće količine različitih tipova droga, a najviše produkata kanabisa i marihuane. Krijumčarenje i daljnja preprodaja najprisutniji su oblici kriminalnog djelovanja pojedinačno i u skupini.

  • +13
Dubravko Klarić Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Što se tiče ilegalne proizvodnje, sve su više prisutne sadnje indijske konoplje radi proizvodnje marihuane. Isto tako, treba naglasiti kako se Hrvati sve češće pojavljuju kao akteri u organiziranom krijumčarenju na međunarodnoj sceni. Nezakonita sadnja i proizvodnja marihuane svode se najčešće na sadnju u zatvorenim prostorima jer sadnja na vanjskim zemljišnim parcelama nije isplativa, dobiva se jača koncentracija THC-a i neovisna je od godišnjeg doba u odnosu na sadnju i rast biljke. Vanjska sadnja na otvorenom rizičnija je za počinitelje te postoji veća mogućnost otkrivanja.

Posljednjih nekoliko godina marihuana se u velikim količinama krijumčari ne samo za potrebe ilegalnog tržišta u Hrvatskoj, već kao tranzitna roba ide dalje prema drugim europskim državama. Pojedinci krijumčari, skupine i organizacije proizvode marihuanu, osobito na području Albanije i šire u regiji. Isto tako, aktivna je balkanska ruta, sa svim svojim pravcima, a dominantno se krijumčare upravo marihuana i hašiš, premda tim pravcima dolaze i druge vrste droga. Prilikom krijumčarenja koriste se razni načini, od skrivenih bunkera u prijevoznim sredstvima, prtljazi, zrakoplovima, brodovima… ovisno i o vrsti droge. Marihuana, ali i druge droge, najčešće se ilegalno prenosi u automobilima i kamionima te plovilima morskim putem.

Dobivanje bitke, ne i rata

Koja područja u Hrvatskoj prednjače po zloporabi droge, a gdje je ima najmanje?

Statistički i praktički gledano, zlouporaba marihuane prisutna je na cijelom području Hrvatske u smislu ponude i potražnje. Logično je da je zlouporaba najprisutnija u većim urbanim sredinama, u kojima je i najveća koncentracija sveukupne populacije. Osim toga, treba uzeti u obzir turističku sezonu i povećanje zastupljenosti zlouporabe tijekom sezone. Mislim da je to realnost, premda i u manjim sredinama, kad se stvori potrošačka jezgra, može doći do povećanja konzumacije i broja potrošača.

Kolika iznosi godišnja šteta od krijumčarenja droge i može li se tom biznisu stati na kraj?

Prema podacima INCB-a, štete koje počini zlouporaba droga u svijetu na godišnjoj razini premašuju 700 milijardi dolara. Prema mojoj procjeni, a i procjenama još nekih kolega koji se bave suzbijanjem zlouporabe s različitih strukovnih polazišta, u Hrvatskoj bi se moglo govoriti o šteti od oko dvije milijarde kuna koje počini zlouporaba sa svim svojim oblicima. Zapljene droga su značajne iako nisu objektivni pokazatelj stvarnog stanja. U najboljoj varijanti na jedno otkriveno kazneno djelo vezano uz krijumčarenje i ilegalnu trgovinu dolaze još barem tri koja nikad neće biti otkrivena, razjašnjena, procesuirana i presuđena. Slična je situacija sa sekundarnim kriminalom koji se veže uz zlouporabu. Činjenica je da rat protiv droge u nama dogledno vrijeme nećemo dobiti, već samo manje i veće bitke.

U kojoj mjeri internetsko crno tržište predstavlja problem policiji u suzbijanju prodaje droge?

Sukladno međunarodnoj krijumčarskoj sceni, transferu novca, terorizmu, migracijskim kretanjima, općenito kriminalu vezanom uz zlouporabu droga, raste i učešće našeg kriminalnog miljea u transnacionalnom organiziranom kriminalu. Danas prisutni globalni trendovi u zlouporabi, tehnološka postignuća i komunikacija otvorili su neke nove oblike ponude i kupnje droga, poput internetske prodaje putem darkneta. Neki od takvih novih oblika ilegalne manipulacije zasad nisu toliko prisutni u Hrvatskoj, što ne znači da ih treba zanemariti, jer zlouporaba nije više fenomen kojim su ugrožena samo neka područja ili svjetske lokacije, već je to rastući globalni problem.

Internetske trgovine nude široku paletu proizvoda koji sadrže nove psihoaktivne tvari, a nude se kao legal highs, kemikalije za istraživanja, suplementi, lijekovi ili proizvodi opće uporabe. Iako takav vid nabavke droga zabrinjava, znatno veći problem predstavlja darknet, na kojem djeluju virtualna tržišta koja droge, ali i druge ilegalne robe i usluge nude po principu eBaya ili Amazona, koristeći kao sredstvo plaćanja virtualne valute poput bitcoina. Prodavači i kupci na prodajnim platformama u okviru darkneta potpuno su anonimni zahvaljujući softveru koji maskira njihove IP adrese. MUP bilježi značajan porast korištenja spomenutih virtualnih tržišta putem kojih naši državljani sve više naručuju drogu što se dostavlja poštom. U ovom trenutku ne postoje saznanja o postojanju prodavatelja droga, tzv. vendora, putem virtualnih tržišta na području Hrvatske.

Raste li broj registriranih ovisnika? Što sve država radi za rehabilitaciju i resocijalizaciju ovisnika?

Prema podacima kojima se raspolaže sukladno evidencijama, odnosno registru o broju liječenih ovisnika koji vodi HZJZ, vidljiv je trend porasta koji nije drastičan, ali je prisutan. S obzirom na činjenicu dužeg perioda od početka trošenja do javljanja na liječenje od više godina, teško je iskazati točnu realnost stanja. Godine 2018., prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je evidentirano preko 37.000 ovisnika o drogama, a prema nekim stručnim prosudbama, njih je još 15.000, dok se prema podacima MUP-a posljednjih godina prijavljuje oko 13.000 kaznenih djela vezanih za droge. Oni koji eksperimentiraju i vikend-potrošači povećavaju tu brojku za još desetak tisuća.

Problem ovisnosti jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, kojem se posvećuje posebna pažnja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Unutar zdravstvenog sustava tretman osoba koje konzumiraju droge ili su ovisnici o drogama podijeljen je na bolnički i izvanbolnički sustav liječenja. Uz bolničko liječenje, tu je svakako najvažnija uloga službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, savjetovališta. Isto tako, programi liječenja i resocijalizacije provode se i u zatvorskom sustavu.

Osnovno je načelo suzbijanja zlouporabe droga u zajednici, pa tako i u zatvorskom sustavu, ono usmjereno na smanjenje ponude i potražnje, što uključuje mjere prevencije ovisnosti, prepoznavanja i tretmana ovisnika te sprječavanje unosa droga i drugih psihoaktivnih supstancija u zatvorske ustanove. Također, važni su projekti resocijalizacije. Tu je prisutna suradnja raznih državnih ustanova, ali i organizacija civilnog društva. Primjerice Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi aktivnosti u cilju profesionalnog usmjeravanja te procjene radne sposobnosti za osobe s problemom ovisnosti.

Sveprisutna sintetika

Na tržištu već desetak godina postoje i sintetičke droge pomiješane s kanabinoidima, koje se prodaju kao razni osvježivači prostora i praškova. O čemu je točno riječ i u kojoj mjeri su te droge opasne?

Kemijski sastav raznih proizvoda poput prašaka, soli za kupanje i biljnih mješavina koje se mogu kupiti u tzv. smart trgovinama često je nepoznat ili ne odgovara deklaraciji proizvoda. Upravo takvi proizvodi pojavljuju se u zlouporabi kao 'nove droge' i mogu sadržavati psihoaktivni sastojak, što je moguće utvrditi samo laboratorijskom analizom. Sintetički kanabinoidi su u pravilu sintetički kanabinoidni agonisti koji djeluju slično kao D9-tetrahidrokanabinol (THC), glavni psihoaktivni sastojak kanabisa. Kao i THC, sintetički kanabinoidi imaju strukturalne značajke koje omogućuju vezivanje na jedan od poznatih kanabinoidnih receptora, CB1 ili CB2, koji u mozgu i drugim organima proizvode farmakološko djelovanje slično kao i kanabis. Često mogu biti opasnije od već poznatih, nazovimo ih konvencionalnih droga. Izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, predviđeno je da je u slučaju pojave takvih supstancija ministar nadležan za zdravstvo ovlašten bez odgađanja donijeti naredbu o zabrani uporabe takve nove psihoaktivne tvari.

Čini se kako je droga sve dostupnija. Kako zaštititi najmlađe od negativnog utjecaja i rizičnog ponašanja?

Prisutnost droge na ilegalnom tržištu je kontinuirana. Naravno da varira ovisno o potražnji, a koje nažalost uvijek ima. Sadašnja situacija uvjetovana pandemijom Covida-19 i epidemiološkim mjerama ima odraza i na ilegalno tržište drogama. Možemo reći da je dotok droge na ilegalno tržište u određenom opsegu smanjen, ali i dalje ima svoju dinamiku. Droge je u našem okruženju uvijek bilo, samo je pitanje potražnje za njom, odnosno interesa. Prevencija zlouporabe je veliko i složeno područje, posebno važno kada se radi o zaštiti prvenstveno mladih. Preventivni, edukativni programi, kojih ima puno, ne podrazumijevaju samo znanje i informiranost o zlouporabi, već i druge aktivnosti i sadržaje koje treba kao preventivne pružiti mladima. Socijalni štit, preko kojeg neće proći bilo koji oblik devijantnog i rizičnog ponašanja prema mladima, neće samo stvarati od najranije mladosti sustav i institucije, već je glavna uloga osnovne socijalne grupe, a to je obitelj.