'To je neprihvatljivo, blokadom pregovora otišlo se predaleko. Blokirati tolika poglavlja nije pošteno i nije dobra praksa', izjavio je izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda

'To može biti opasan presedan za buduća proširenja i može značiti kraj politike proširenja budu li se bilateralni problemi koristili za blokiranje pregovora', rekao je mađarski zastupnik iz liberalne političke skupine Istvan Szent-Ivanyi

Szent-Ivanyi također je ocijenio neprihvatljivim slovenske prijetnje o raspisivanju referenduma o ulasku Hrvatske. 'Prijetnje referendumom su neprihvatljive, to je pogrešan put i loš primjer za potencijalne kandidate', rekao je.

Swoboda je rekao da ga posebno zabrinjavaju posljednje ankete prema kojima bi većina Slovenaca glasovala protiv ulaska Hrvatske u EU.

'Naročito me zabrinjava raspoloženje ljudi u Sloveniji koje se zbog ovoga prijepora sve više okreće protiv Hrvatske, a to bi moglo biti katastrofalno', rekao je Swoboda.
U raspravi o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske, koji je sastavio Hannes Swoboda i o 65 amandmana podnesenih na taj prijedlog, dominiralo je pitanje slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora.

Sudjelovalo je 9 članova vanjskopolitičkog odbora i svi su, osim slovenskog zastupnika Lojze Peterlea, govorili o neprihvatljivosti slovenske blokade.
Bivši predsjednik Odbora za vanjsku politiku i član njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) Elmar Brok, rekao je ga ponašanje Slovenije podsjeća na priču o punom autobusu, kada putnici počnu vikati da na sljedećem stajalištu više nema mjesta.

'Imao sam jednog učitelja koji nam je ispričao priču o punom autobusu, a koja kaže da putnici koji se ukrcaju počnu vikati da više nema mjesta u autobusu. Na to me podsjeća ponašanje Slovenije i vjerujem da ona sama sebi čini medvjeđu uslugu. Vjerujem da su slovenski argumenti koje bi iznijela pred međunarodnim sudom vrlo mršavi. Nadam se da je takvo moje razmišljanje pogrešno, da se zasniva na pogrešnim pretpostavkama, ali blokada nije prihvatljiva i mora se tražiti drugi izlaz. Ovo je ucjena ili vrlo blizu ucjeni', istaknuo je Brok.

Njemački zastupnik Bernd Posselt zauzeo se za to da Europski parlament osudi taktiku blokiranja koju koristi Slovenija. 'Mislim da treba osuditi taktiku blokiranja i vrlo sam razočaran što je Slovenija koristi', rekao je Posselt.

U raspravi je kao jedino rješenje za slovensko-hrvatski granični prijepor istaknut odlazak pred neki međunarodni sud ili arbitražu, a obje zemlje bi se trebale obvezati da će prihvatiti svaku odluku koja bi bila donesena.

'Jedino rješenje je ići na međunarodni sud ili arbitražu, s tim da se obje strane obvežu da će prihvatiti rješenje koje će iz toga proizaći. Također je potrebno da se premijeri dviju zemalja što prije sastanu bez ikakvih uvjeta i pokušaju se dogovoriti oko postupka rješavanja toga pitanja', rekao je Swoboda.

Slovenski demokršćanski zastupnik Peterle rekao je da blokada pregovora nije bila slovenska 'namjera nego posljedica' odluke hrvatskih vlasti da prejudiciraju granicu koja još nije dogovorena.

'Sloveniju ne treba tretirati različito od drugih zemalja članica. Ona je pružila mogućnost za rješavanje toga prijepora, ali zemlja kandidatkinja to nije prihvatila. Mislim da Hrvatskoj ne pomaže da kažemo da smo svi za nju, osim Slovenije. To ne pomaže i ne služi ničemu', rekao je Peterle ističući i da je Slovenija imala bilateralnih problema s Italijom i da je zbog toga morala mijenjati svoj ustav kako bi omogućila prodaju nekretnina strancima i prije ulaska u EU.

Peterle je rekao da se i on zauzima da se u rješavanje toga problema uključi treća strana, ali je dodao da je neprihvatljivo da Europski parlament kaže pred koje međunarodno pravosudno tijelo treba ići i tko je više kriv u ovom sporu.

Swoboda je rekao da Hrvatskoj treba uputiti jasno ohrabrenje da je moguće pregovore završiti do kraja ove godine, ali 'treba biti i objektivan i reći da će to biti vrlo teško'.

Swoboda je dodao da je Hrvatska u posljednje vrijeme 'zauzela vrlo oštro stajalište prema organiziranom kriminalu i korupciji'.

U nacrtu Swobodina izvješća Hrvatska se 'pohvaljuje za dobre rezultate koje je postigla tijekom 2008. u prihvaćanju zakonodavstva i provedbi reformi potrebnih za članstvo u EU-u'.

Vanjskopolitički odbor će o prijedlogu rezolucije glasovati u srijedu, a nakon toga se upućuje na plenarno zasjedanje Europskog parlamenta koji će o tome raspravljati i glasovati negdje u ožujku.