SVE VIŠE SIROMAŠNIH I NEZADOVOLJNIH

Europa pred novim valom razornog terorizma i nasilja

07.02.2015 u 08:00

Bionic
Reading

Europa je mjesto gdje će se najvjerojatnije odigrati novi val modernog terorizma zbog čega je u fokusu američkih interesa i, prema svemu sudeći, upravo će u Europi biti testirana transatlantska antiteroristička strategija, navedeno je u analizi Njemačkog Maršalova fonda (German Marshall Fund). Također su upozorili kako će u narednom desetljeću izazov za EU i NATO biti i otvoreni kaos u Južnoj Europi koja je ekonomski i politički u problemima

Povod ovakvom razmišljanju posljednji su dramatični teroristički napadi u Francuskoj i antiterorističke operacije u Belgiji i drugim europskim državama koje su stavile Europu u centar terorističkih zbivanja, što i nije nov fenomen. Desetljećima je, naime, Europa bila u fokusu terorističkih napada usmjerenih na američke ciljeve, bez obzira na motive napada, navedeno je u analizi.

Nekoliko ključnih promjena u prirodi terorizma proizašlo je u Europi, iako se najveći dio globalnog terorizma događa negdje drugdje. To bi, kako je istaknuto u analizi, trebali imati na umu kreatori politike s obje strane Atlantika koji pokušavaju suzbiti/nadigrati posljednju evoluciju terorističke prijetnje.

Prvi val terorizma u Europi (od 1960-ih do 1980-ih, a na nekim mjestima i 1990-ih i dalje) karakteriziraju ideološki motivirane manje grupe, uglavnom ekstremne ljevice, kojima su meta bile vlade i pojedinci koje su prijetile stabilnosti društava širom kontinenta.

Među tim su grupama Crvene brigade u Italiji, 17. studeni u Grčkoj, Baader-Meinhof u Njemačkoj. U tom prvom valu u sklopu taktike nacionalnih oslobodilačkih pokreta bilo je ubojstava, eksplozija i otmica. Napadači su porijeklom bili s Bliskog istoka, a Europa je bila pogodno mjesto za takav tip terorizma, od Olimpijskih igara u Muenchenu do napada na aerodromu u Rimu. Također, valja istaknuti da su i u samoj Europi i dalje prisutne za terorizam spremne skupine, poput irske IRA-e, baskijske ETA-e i kurdske PKK, tj. Kurdske radničke partije.

'Teško je govoriti o kojem valu terorizma se tu radi'

'Radi li se o trećem ili trideset i trećem valu terorizma, teško je govoriti, jer su državni arhivi ozbiljnih zapadnih demokracija uvijek o pojedinom događaju zatvoreni na 30, 50 ili više godina. Bez uvida u spise raznih organizacija tipa – CIA, MI5, MI6, Mossad; FSB, BND, teško je govoriti danas točno o čemu se i o kojem valu radi', ističe Kalinić.

Drugi val modernog terorizma ogleda se u seriji pojačanih terorističkih aktivnosti koje su dovele do napada na SAD 11. rujna 2001. godine.

Glavna obilježja tog novog oblika terorizma mnogo je poginulih, vjerski motivirane akcije, umreženost organizacija te velik postotak privatnih sponzora. Korijen je takve vrste terorizma na Bliskom istoku, ali operativna dimenzija duboko je ukorijenjena u Europi.

Na kraju, treća faza terorizma, amalgam islamskog ekstremizma, kulturnog otuđenja i nihilističkog nasilja, svoj centar gravitacije ima u Europi, istaknuto je u analizi. Slabo integrirana muslimanska zajednica i blizina konflikata u Sjevernoj Africi i na istoku ključni su elementi ove jednadžbe.

Pavle Kalinić, stručnjak za terorizam i autor netom objavljene knjige 'Sekularni korijeni modernog islamizma', smatra kako su žarišta i u ovoj fazi terorističkih aktivnosti u Europi opet, kao i puno puta ranije, na Bliskom istoku.

'Povremeno se šire kao koncentrični krugovi. Sad su se ti koncentrični krugovi dotaknuli europskih zemalja koje su time jako iznenađene! Kao da ne znaju što su radili u Indoneziji, Pakistanu, Libanonu, Afganistanu, Iraku, Libiji… ili što sada rade u i oko Sirije, Turske, Irana… Pokušaj destabilizacije Turske i Irana vezano uz moguće formiranje autonomne teritorijalne zajednice Kurda u Siriji, kao što je to već učinjeno davanjem autonomije Kurdima na sjeveru Iraka, rezultirat će novom spiralom nasilja', smatra Kalinić.

Upozorava da ako se krene u osnivanje Kurdske države, taj će udarac bitno oslabjeti i sunitsku Tursku i šitski Iran. 'To, naravno, ni jedna ni druga zemlja neće gledati skrštenih ruku. U Turskoj živi oko 12 milijuna Kurda. U Iranu preko šest milijuna. U Siriji preko milijun i pol, a u Iraku preko pet milijuna Kurda. Akcije ISIL-a u Siriji i Iraku dovele su do NATO-vog naoružavanja Kurda, što s velikom zabrinutošću prati Turska koja, iako članica NATO-a, u Kobaniju nije pritekla u pomoć opkoljenim Kurdima, već ih je bombardirala. Iran će također učiniti sve da zaštiti teritorijalni integritet i spriječi rušenje Islamske Republike', kaže Kalinić.

Bloger Njemačkog Maršalova fonda napominje i kako će u narednom desetljeću izazov za EU i NATO biti i otvoreni kaos u Južnoj Europi koja je ekonomski i politički u problemima.

Južna Europa posebno je izložena potencijalnom terorizmu na krajevima populističkih pokreta desne i lijeve orijentacije, nahranjenih ksenofobijom, protivljenju mjerama štednje ili nacionalističkim bijesom.

Međutim, mnogi analitičari navode da je tempirana bomba u Južnoj Europi posljedica sve većeg jaza bogatih i siromašnih koji je proteklih godina potaknuo socijalne nemire.

'U doba kada svaki deveti čovjek na svijetu gladuje, sve veći jaz između bogatih i siromašnih skandalozan je. Nevjerojatna koncentracija bogatstva na vrhu društva izaziva strahovite podjele i ekonomski je veoma neefikasna. Duboko smo zabrinuti zbog toga. Ta je situacija loša za planet, loša za ekonomiju, a po svemu sudeći pogoršava se', kaže Max Lawson, čelni čovjek Oxfama, humanitarne organizacije za borbu protiv siromaštva.

S njim se slaže i profesor Tim Krüger s Frajbruškog sveučilišta u Njemačkoj, koji ističe da pored moralnih i ekonomskih argumenata, postoji veza i između neravnomjerno raspoređenog bogatstva i nasilja, uključujući i terorizam.

'Čak i vjerski terorizam ima snažnu ekonomsku komponentu. Tu se religija koristi kao sredstvo da se iskaže nezadovoljstvo političkom i ekonomskom situacijom. A tu nejednakost postaje važan faktor', kazao je Krüger za Glas Amerike.

Na pitanje postoji li adekvatna transatlantska strategija koja bi na kvalitetan način mogla odgovoriti na eskalaciju nasilja i terorizma u Europi, Kalinić ističe kako rješenje uvijek postoji, no za to treba postojati politička volja!

'U svakom slučaju, ako se želi obuzdati 'terorizam', trebalo bi se pozabaviti uzrocima, a ne simptomima! No za uzroke i njihovu obradu prethodno bi trebalo obuzdati pohlepu transnacionalnih korporacija', naglašava Pavle Kalinić.

Također naglašava kako se, nažalost, Europa ponaša kao mlađi brat SAD-a. 'Europa nema svoju samostalnu volju, a ovlasti još i manje. Bit će onako kako Washington odsvira. A Europa će to tradicionalno otplesati u skladu s očekivanjima. Jedino London ima pravo na solo dionicu, posebno na njemu tradicionalno dragom Balkanu', zaključuje Kalinić.