OBRAČUN S IRANOM

EU sankcije u potpunosti promašile cilj

27.01.2012 u 11:22

Bionic
Reading

Nakon što su zemlje Europske unije u ponedjeljak dogovorile uvođenje postupnog naftnog embarga Iranu i nakon što je Iran uzvratio zabranom izvoza nafte u zemlje EU-a, postavlja se pitanje tko će od ovih poteza imati koristi, a tko štete? Unatoč financijskoj krizi koja potresa EU i usprkos poljuljanom iranskom gospodarstvu koje se muči s visokom inflacijom, ovi potezi neće dodatno naštetiti nijednoj strani. 'Očito, ovo je samo diplomatsko umijeće kojim se šalju političke poruke bez značajnih posljedica', kazao je naftni stručnjak Igor Dekanić u razgovoru za tportal.hr

Nakon što su zemlje Europske unije u ponedjeljak dogovorile uvođenje postupnog naftnog embarga Iranu i nakon što su mu uvele više drugih gospodarskih sankcija, čime su se pridružile SAD-u u novom krugu mjera koje za cilj imaju odvratiti Teheran od spornog nuklearnog programa, Islamska Republika Iran odlučila je preduhitriti EU i zabraniti izvoz nafte u Europu. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad poručuje da 'sankcije neće zaustaviti iranski napredak' i da su ta nastojanja 'uzaludna'.

I zaista, najavljene sankcije su uzaludne jer Iran ostvaruje ukupno 200 milijardi dolara, od čega je Europa pridonijela sa samo 24 milijarde dolara. U prošlosti je oko 90 posto iranske trgovine ostvareno s Europljanima, ali danas tek oko 10 posto.

S time se slaže i naftni stručnjak, profesor Igor Dekanić

'Ovim uzajamnim sankcijama neće ozbiljno biti pogođena nijedna strana, budući da Europska unija ne uvozi naftu iz Irana, čime nije izravno ugrožen ni iranski izvoz. Kina i Indija su te koje ovise o iranskoj nafti. Iz zapadnog djela Iran izvozi naftu jedino u Tursku, ali kako ona nije članica EU-a, ni nju ove sankcije neće dirati. Očigledno, ovo je samo diplomatsko umijeće kojim EU šalje političku poruku bez značajnih posljedica', kazao je Dekanić u razgovoru za tportal.hr.

Cijena barela nafte u četvrtak je iznosila 100 dolara. Međunarodni monetarni fond (MMF) u petak ujutro upozorio je da bi ta brojka mogla porasti za čak 30 posto. No naftni stručnjak Dekanić pojašnjava da sve prognoze koje iznesu bilo velike banke, bilo menadžeri, naftne kompanije ili velike institucije poput MMF-a ovise o dva čimbenika. Naime, cijena nafte u regularnim uvjetima može porasti za jedan, dva ili tri posto, odnosno za najviše desetak posto ukoliko se radi o neregularnim uvjetima, što bi u ovom slučaju značilo sukob u Iranu ili sukob s Iranom.

'Pretpostavljam da su prognoze MMF-a uvjetovane mogućnošću sukoba. A realno gledajući, ove međusobne sankcije neće izazvati veliku štetu jer se radi o isključivo političko-deklarativnim potezima iz kojih se vidi da obje strane nastoje sačuvati politički obraz bez izravnih političkih posljedica', smatra Dekanić.

'Što se tiče Hrvatske, nju ove sankcije ne moraju zabrinjavati jer ne ovisi izravno o iranskoj nafti, ali ovisi o kretanjima na globalnom tržištu nafte. Pa ukoliko tamo dođe do promjena, može se očekivati da će se dva tjedna nakon toga osjetiti i na našem tržištu', zaključio je Dekanić.