'Hrvatska je puno učinila u stvaranju pravnoga okvira. Želimo vidjeti da se reforme primjenjuju, želimo vidjeti rezultate', rekao je Vandoren na predavanju u Hrvatskom diplomatskom klubu u povodu 19. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske.

Po njegovim riječima, od Hrvatske se očekuje da zemljama članicama i Bruxellesu podastre 'kritičnu masu dokaza' da se slučajevi korupcije učinkovito procesuiraju - od istraga, sudskog procesa do presude.

Pritom je naglasio da Unija ne naređuje hrvatskim vlastima koga konkretno treba procesuirati, nego očekuje sustavni progon onih za koje postoji dovoljno indicija za počinjenje kaznenog djela.

Pohvalivši medije da su puno učinili u borbi protiv korupcije, Vandoren je upozorio da su u nekim slučajevima, osobito u slučaju bivšega premijera Ive Sanadera, izvješća bila 'tabloidna' te je pozvao medije da se suzdrže od takvog načina izvještavanja.

Šef delegacije EU-a ponovio je da se Hrvatska nalazi u završnoj fazi pregovora 'koja je najčešće i najteža', no nije želio nagađati o datumu dovršetka pregovora rekavši da 'pregovori nisu matematička jednadžba'.

'Ambicija hrvatske vlade je dovršiti pregovore do lipnja. Delegacija i mađarsko predsjedništvo to podupire i nada se da će Hrvatska to uspjeti ostvariti', rekao je Vandoren i istaknuo da će izgledi znatno porasti bude li iduće izvješće o napretku Hrvatske 9. ožujka odlično.

On je ocijenio da će Hrvatska, 19 godina nakon međunarodnog priznanja, rata i okupacije, uskoro ostvariti svoj najveći strateški interes - ulazak u EU, te istaknuo da je postala model za zemlje regije, 'primjer da se bolne reforme isplate'.

Predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba Sergej Morsan prisjetio se 15. siječnja 1992. kada su tadašnja Europska zajednica i još osam država priznale Hrvatsku u kojoj je tada trajao Domovinski rat.

'Za prvu generaciju hrvatskih diplomata to je bilo veliko uzbuđenje i izvor entuzijazma kojim smo gledali u budućnost, no ona nažalost nije bila laka', rekao je nekadašnji pomoćnik ministra vanjskih poslova.

Morsan je dodao da prvi hrvatski diplomati danas osjećaju manjak senzibiliteta za negativne pojave u društvu, poput korupcije i žele da se budućnost Hrvatske poveže s idealima diplomata koje je vodio i usmjeravao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.