Bez vatrometa, bez okupljenih masa s vijorećim zastavama: samo zdravica šampanjcem i uzdah olakšanja. To je bila reakcija 22. siječnja, kada su Hrvati glasali za priključenje Europskoj uniji, piše Economist u kratkom osvrtu na referendum i posljedice koje će on imati na regiju. Tekst naslovljen 'Oprezno da' prenosimo u cijelosti
Tabor koji je glasao 'za' osvojio je dvotrećinsku većinu, što je daleko uvjerljivije nego što se itko nadao. Istina, hrvatski popis birača zastario je; imajući u vidu stvarni broj birača s pravom glasa i oduzimajući dijasporu, osobito bosanske Hrvate, odaziv je mogao biti i znatnih 60 posto, kaže ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Pristupne pregovore vodila je vlada Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja je pregažena na izborima u prosincu. No pregovore je podržavala nova, lijeva vlada, kao i svi ključni političari, akademici, institucije i Katolička crkva. Dijelovi nacionalističke desnice bili su protiv, ali su izgubili vjetar u jedra kada je njihov heroj, Ante Gotovina, koji je prošle godine osuđen na UN-ovom sudu za ratne zločine u Haagu, poručio da Hrvatska pripada Europskoj uniji.
Oporba je tvrdila da se Hrvatska, koja je protiv bivše Jugoslavije vodila rat za neovisnost prije dva desetljeća, sada ne bi trebala vezati u 'Euroslaviju'. Podršku su dobili od pojedinaca poput Marine Le Pen, čelnice Francuske nacionalne fronte, i Nigela Faragea, čelnika britanske Nezavisne stranke. Prosvjedi protiv članstva Hrvatske u EU, dan uoči referenduma, okončani su sukobima s policijom. Gospođa Pusić smatra da je to uvjerilo proeuropski nastrojene građane da glasaju. Shvatili su tko je protiv, kaže – i što je alternativa.
Ines Sabalić, hrvatska novinarka u Bruxellesu, napominje da su Hrvati oduvijek tvrdili da su dio Europe, ne Balkana. Sada, unatoč svim lošim vijestima diljem Europe, 'napravili su strateški izbor'. Gospođa Pusić se slaže. Hrvati su uvjereni da će članstvo biti dobro za stabilnost zemlje i da će se ekonomska situacija poboljšati. Europska unija, zaključuje, dugoročan je projekt.
Rezultati referenduma s olakšanjem su pozdravljeni u ostatku zapadnog Balkana. Odgovor 'ne' bio bi katastrofalan za nade drugih zemalja. Duljinu procesa i dalje prati sumorna retorika, no to se može nadići. Srbija, koja nije uspjela dobiti status zemlje kandidata u prosincu, mogla bi to postići u ožujku. Crna Gora započet će pristupne pregovore u lipnju. A nova vlast u BiH mogla bi podnijeti zahtjev do kraja godine. Polako, ali sigurno, Zapadni Balkan kreće se prema europskim integracijama.
