ŠKOLOVANJE SVE SKUPLJE

Dvije trećine brucoša plaćaju studiranje

06.07.2009 u 08:52

Bionic
Reading

Ukupno 36.502 mjesta osigurano je za upis brucoša na hrvatskim javnim visokoobrazovnim institucijama za sljedeću 2009. – 2010. akademsku godinu, a od tog broja njih gotovo dvije trećine, odnosno 23.715 plaćat će djelomični ili maksimalni iznos školarina

Školarine određuje zasebno svaki fakultet, a njihov iznos varira između dvije i deset tisuća kuna. Navedeni broj studenata dobije se kada se zbroje upisne kvote navedene u natječajima za upis studenata prve godine studija, raspisanih od hrvatskih visokoobrazovnih institucija, piše Novi list

Spomenuti natječaji dostupni su na internetskim stranicama sedam hrvatskih sveučilišta, 13 veleučilišta te tri javne visoke škole.

Brojci od 36,5 tisuća studenata treba pribrojiti i 937 stranih državljana, a plaćanje troškova njihovog studija regulirano je međusveučilišnim ugovorima. Osim toga, navedena brojka ne uključuje polaznike tri privatna veleučilišta, te dvadeset i pet privatnih visokih škola, na kojima su školarine u pravilu bitno više.

Navedeni podaci konzistentni su s trendovima koje je u radu »Pregled statističkih pokazatelja participacije, prolaznosti i režima plaćanja studija u Republici Hrvatskoj 1991.-2007.« iznio Teo Matković, asistent na Katedri za socijalnu politiku Studijskog centra socijalnog rada pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Matković je utvrdio da je u protekla dva desetljeća hrvatski sustav visokog obrazovanja doživio najveću transformaciju u proteklih pola stoljeća, odnosno usporedno omasovljenje i komercijalizaciju studiranja.

Od Matkovićevih podataka, izdvajamo neke od zanimljivijih – tako je od 1990. do 2007. godine broj studenata porastao za 95 posto, sa skoro 71 tisuću na preko 138 tisuća studenata.

Indikativno je da se taj impresivan rast sve do 2004. godine temeljio isključivo na rastu broja studenata koji plaćaju studij, a njihov broj započeo je postojano rasti od stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima iz prve polovice devedesetih godina.

Tako je u akademskoj godini 1993. – 1994. bilo manje od dvanaest posto studenata koji plaćaju studij, da bi tijekom 2004. – 2005. ta brojka iznosila preko 56 posto, što je nešto niže od navedene dvije trećine, zato što se ne odnosi samo na brucoše, nego na ukupnu studentsku populaciju. U slijedećih par godina, udio studenata koji plaćaju studij ponešto se smanjio, no još uvijek je veći nego jedno desetljeće ranije.