LOŠE PROGNOZE

Dužnička kriza eurozone prelijeva se na Balkan

20.11.2011 u 16:16

Bionic
Reading

Strah od dužničke krize u eurozoni prelijeva se i na balkanske zemlje; posebno zbog Italije i Grčke, bliskih susjeda i glavnih trgovačkih partnera, piše AFP

Trgovina sa zemljama Europske unije ključni je pokretač izvoza i ukupnog gospodarskog rasta u ovoj regiji.

U slučaju Srbije, BiH, Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije, oko 58,2 posto njihova ukupnog izvoza u 2010. otišlo je u Europsku uniju, uglavnom u Italiju i Njemačku.

Zabrinutost je čak i veća u Hrvatskoj koja planira ući u EU 2013.

'Gotovo sve strane banke u tim zemljama su iz zemalja EU, s relativno visokim udjelom grčkog i talijanskog vlasništva banaka. Daljnji stres na njihove matične banke potencijalno može stvoriti još veću kreditnu krizu u regiji', upozorio je ekonomist Svjetske banke Ron Hood

Svjetska banka prognozira rast u regiji od 2,5 posto u 2011. i 2,1 posto u 2012. - ali samo ako se riješi kriza eurozone, piše AFP.

'Ako se kriza pogorša, gospodarski rast u tim zemljama mogao bi biti puno gori', kazao je Hood.

Srpski guverner Središnje banke Dejan Šoškić upozorio je da je njegova zemlja već 'zahvaćena krizom'.

'Kao rezultat toga pate gospodarske aktivnosti, a prognoze rasta za iduću godinu su u opasnosti', rekao je Šoškić, uz isticanje da je trenutačna prognoza rasta za 2012. 1,5 posto.

Predsjednik Srbije Boris Tadić i ministar financija Nebojša Ćirić nedavno su izrazili zabrinutost zbog dužničke krize u Italiji koja bi mogla podrezati srpski izvoz..

Italija je, naime, za Srbiju glavno izvozno tržište u EU, osobito za izvoz gotovih proizvoda, voća i drva. Zauzvrat, Italija je treći najveći izvor uvoza, a talijanske tvrtke Fiat i Benetton su glavni investitori.

'Zbog slučaja (globalne) gospodarske krize (...) očekuje se značajno usporavanje (rasta) i smanjenje potrošnje početkom 2012', rekli su u austrijskoj banci Reiffeisen o situaciji u Bosni.

Srpski ekonomist Ljubodrag Savić se boji da će '2012. pa čak i 2013. biti vrlo teške'.

Što se tiče Hrvatske, i ona se suočava s istom vrstom problema u gospodarstvu, budući da je izvoz u Italiju pao za 11 posto do sada u 2011.

Ako se kriza u eurozoni nastavi, to bi također značilo i pad izravnih stranih ulaganja, upozoravaju stručnjaci u Hrvatskoj.

Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, procjenjuje se da će 2012. donijeti značajan pad životnog standarda u Hrvatskoj, na što će utjecati povećanje cijene za energiju i komunalne usluge.

Stopa nezaposlenosti, koja je dosegla 16,8 posto u rujnu, vjerojatno će se nastaviti kretati u istom smjeru, a tvrtke bi se mogle naći pod intenzivnim pritiskom, dodao je Šantić.

U Albaniji je trgovina sa susjednom Grčkom znatno pala.

Kosovo, koje je proglasilo neovisnost od Srbije 2008, uglavnom je bilo pošteđeno krize eurozone – unatoč tome što koriste euro kao službenu valutu - zbog ograničenog pristupa globalnim tržištima, naveo je u svom priopćenju prošlog tjedna Međunarodni monetarni fond.

Mnogi stanovnici Kosova, gdje većinu čini albansko stanovništvo koje broji oko dva milijuna, ovisi o financijskoj potpori svojih srodnika koji žive u inozemstvu.

MMF je, međutim, upozorio da bi produbljenje krize u eurozoni moglo negativno utjecati na izravna strana ulaganja na Kosovu, jednoj od najsiromašnijih zemalja u Europi, sa stopom nezaposlenosti od više od 40 posto.

Susjedna Makedonija, je objavila da je spremna za moguće prelijevanje krize iz eurozone zbog susjedne joj Grčke.