'Mislim da je to zahtjevna i teška zadaća, ali ne i nemoguća', rekao je Bildt, koji je u ponedjeljak u Luxembourgu sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova na kojem se razgovaralo o hrvatskim pristupnim pregovorima i zastoju zbog slovenske blokade.

Da bi Hrvatska mogla završiti pregovore do kraja ove godine, potrebno je uz nastavak reformi ukloniti slovensku blokadu zbog koje je već dvaput odgođena Međuvladina konferencija na kojoj se otvaraju i zatvaraju pregovori u pojedinim poglavljima. Bildt je 'oprezni optimist' da se rješenje može pronaći na temelju zadnjeg prijedloga povjerenika za proširenje Ollija Rehna.

'Uvijek treba biti oprezan. Mislim da imamo vrlo dobru osnovu za rješenje', rekao je Bildt. Na pitanje što ako taj problem ne bude riješen prije nego što Švedska preuzme predsjedništvo 1. srpnja ove godine i ima li kakav plan za takvu situaciju, Bildt je rekao: 'Mislim da će biti riješen. Sada smo na samom kraju nastojanja u pronalaženju rješenja na temelju prijedloga povjerenika Rehna i vjerujem da će biti dovoljno konstruktivnog duha na obje strane koji bi to omogućio'.

Bildt je krajem ožujka na kraju neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova u Hluboki na Vltavi u Češkoj izjavio za Hinu da 'postoji granica strpljenja kada je riječ o blokiranju pristupnih pregovora' i da EU 'ne bi smjela prihvatiti da se bilateralni prijepori zloupotrebljavaju za blokiranje multilateralnog procesa'.

Nakon jučerašnje rasprave na kojoj su sve zemlje članice stale iza zadnjeg prijedloga Ollija Rehna i poručile da očekuju od Hrvatske i Slovenije 'brz, pozitivan i definitivan odgovor' na taj prijedlog, pri čemu su svi upadljivo nastojali da ne ostave dojam da se na Sloveniju vrši pritisak, Bildt nije htio ponoviti svoju prijašnju ocjenu.

'Sada smo u konstruktivnoj fazi kada je riječ o naporima na pronalaženju rješenja i trebamo se na to usredotočiti', rekao je Bildt. Na pitanje kako bi opisao ponašanje Slovenije i je li za EU prihvatljivo da se članstvo u EU-u iskoristi za rješavanje bilateralnog problema u svoju korist, Bildt je rekao: 'Ne bih to opisivao, jer smo u ovom trenutku u vrlo osjetljivoj fazi. To je bio ton rasprave kod svih zemalja članica - da podupiremo vrlo konstruktivan prijedlog povjerenika Rehna i nadamo se da je to temelj za put naprijed'.

Povjerenik Rehn je 22. travnja na sastanku s ministrima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Gordanom Jandrokovićem i Samuelom Žbogarom iznio novi prijedlog za rješavanje hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora, nakon što je u svoj prethodni prijedlog ugradio dio sugestija obiju zemalja.

Taj prijedlog je još uvijek povjerljive prirode, ali su u javnost procurili njegovi glavni elementi. Po tome prijedlogu graničnu crtu na kopnu i moru između Hrvatske i Slovenije određivao bi peteročlani arbitražni sud u skladu s međunarodnim pravom. Po jednog člana odredila bi Hrvatska i Slovenija, a preostala tri člana dvije bi zemlje odredile zajednički. Ako se ne uspiju dogovoriti, preostala tri člana imenovao bi predsjednik Međunarodnog suda pravde.

Pitanje 'korištenja pomorskih područja i kontakta Slovenije s otvorenim morem rješavalo bi se po međunarodnom pravu, načelu pravičnosti i u duhu dobrosusjedskih odnosa'. Dvije bi se strane trebale dogovoriti o tomu što znači 'režim korištenja pomorskih područja i kontakt Slovenije s otvorenim morem', a ako to ne uspiju, onda bi to učinio arbitražni sud. Prijedlog predviđa da se hrvatski pristupni pregovori odblokiraju čim parlamenti dviju država u svojim parlamentima ratificiraju dogovor o prepuštanju graničnog spora arbitražnom sudu. Već pri potpisivanju dogovora obvezale bi se na njegovo vrlo brzo ratificiranje u parlamentima.