Prvi europski kalkulator rođen je, zahvaljujući pametnoj jugoslavenskoj planskoj ekonomiji, ni više ni manje nego u Istri, točnije u Bujama, 1971.godine. To nas na mapi dostignuća smješta par godina ispred Rusije, a za ovaj se fenomenalan 'mini-kompjutor' iz Buja tih godina moralo izdvojiti novaca u vrijednosti jednog automobila
Rijetko koje istraživanje je tako izvjesnog rezultata kao ono o popularnosti školskih predmeta među učenicima - začelje pripada matematici, čemu i bez skupog printanja anketnih listića svjedoči enormna količina negativnih ocjena. Spornog u nastavi matematike, pogotovo iz perspektive onih koji s njome imaju problema, ima podosta, a jedan od češćih je pitanje korištenja kalkulatora kao pomoći pri rješavanju zadataka. Iako bi svi najradije da im on 'sam' riješi sve matematičke nevolje, većina vjerojatno nije svjesna da živi u zemlji koja je uz sam bok sa svjetskim silama revolucionirala proces
računanja! Čežnja za malom spravicom koja 'računa umjesto nas', a koju je potpisnik ovih redaka prvi puta u ruci držao ranih devedesetih kada je u dom došao jeftini prašak za rublje iz Trsta s njezinim besplatnim primjerkom, bila je uzrok senzacionalnih domaćih znanstveno-tehnoloških pobjeda. Govorimo, naravno o našem digitronu i - Digitronu.
Kratka prapovijest
Sve do šezdesetih isključivi način izvođenja složenijih računskih operacija bile su mehaničke aparature. Komplicirani mehanizam zahtjevao je poznavanje posebnih pravila rada, očitavanje izračuna bilo je nepraktično, operacije ograničene... Kada je u mehanizmu ulogu dobila i struja, nastupile su zanimljive promjene - nestala je potreba za potezanjem i okretanjem poluga, već je svaki broj imao točno određenu tipku, a postupak izračuna i konačni rezultat u cijelosti su ispisivani na papiru. Tvornica računskih strojeva iz Zagreba predvodila je proizvodnju kalkulatora s modelom mehaničke linije M -5, dok su se među elektronskima isticali Zagreb Simpleks i Zagreb Elz. Bilo je to samo zagrijavanje.
Nešto je u zraku...
Dok su s jedne strane hipiji konzumacijom LSD-a ispitivali granice svijesti i tajne podsvijesti, u labaratorijima SAD-a i Japana bijele kute mučio je
drugi problem - kako napraviti napravu za računanje koja će biti jednostavna za korištenje i potpunim laicima, lako prenosiva, a energetski učinkovita? Prvotna rješenja s tranzistorima pokazivala su previše nedostataka poput prevelike fizičke veličine i neracionalne potrošnje energije, a zadovoljavajuća uzbudljiva tehnologija pronađena je u visoko integriranim krugovima, tj. LSI čipovima koji su omogućavali visoke funkcije smještene u puno manji dizajn. Prvi rezultati potrage za kalkulatorom novog tipa bili su vrlo raznoliki - famozni Texas Instruments već 1967. izrađuje napravu koju reklamira kao 'prvi ručni kalkulator', ali koja poput klasičnog električnog izračun ispisuje na papiru. Tri godine kasnije na površinu izbijaju uzbudljivija rješenja - japanski Sanyo stvara ICC-0081 Mini Calculator koji brojeve pokazuje na svjetlosnom displeju, ali je ručni u smislu nošenja ručkom poput torbe s placa! Prava stvar stiže početkom 1971. kada japanska kompanija Busicom u suradnji s Intelom na tržište izbacuje LE-120A Handy-Le, prvi svjetski kalkulator izveden na bazi integriranih krugova s LED displejem, dizajna veličine prikladne za džep, što je bila karakteristika kojom su se mnogi voljeli hvaliti, ali je ustvari nisu zadovoljavali. Poprilično naglo, u taj klin između dvije svjetski tehnološki najinovativnije zemlje, iz kojih za razdoblje oko 1970. stiže desetak naprava koje Google izbacuje kao 'prve u svijetu', upadaju male i u tom trenutku prilično oronule Buje. Medijska vijest 'mini kompjutori iz Buja' zvučala je kao neukusna zezancija. Ipak, složena planska ekonomija Jugoslavije omogućila je da se upravo na tom mjestu stvori pogon i istraživački timovi koji će raditi na tadašnjoj hi-tech tehnologiji. U svibnju 1971. godine rođen je tako db 800, prvi europski i jedan iz skupine prvih svjetskih kalkulatora koji je zadovoljavao visoke standarde nove generacije. Ilustracije radi, moćni SSSR, koji je i dalje gomilao nuklearne bombe i trošio na svemirski program, tek je dvije godine nakon raspolagao sa sličnom napravom zvanom Elektronika B3-04!
db800
'Zaista možete ga primeniti svugde! U građevinarstvu, u turističkim i projektantskim biroima, u vozu, automobilu, na važnom sastanku...', s dozom
uzbuđenja koja se u ovom tekstu marketinškog materijala može osjetiti i nakon četrdeset godina dočekan je db800. Ostvareni su snovi raznih skupina entuzijasta. Na tehnološkom planu db800 funkcionirao je na temelju integriranih krugova sa svjetlosnim displejem od poluprovodnog monolitskog LE-a, što je omogućavalo dimenzije pogodne za džep i jednostavno očitavanje izračuna, dok je napajanje energijom zahtijevalo poseban punjač. Običnom korisniku najvažnije su ipak bile funkcije. Maksimalan kapacitet unesenih znamenki bio je osam, moglo se izvoditi četiri osnovne računske operacije, decimalna točka se postavljala automatski na maksimalan broj decimalnih mjesta, a osigurani su posebni znakovi za negativan broj i upozorenje da izračun ima previše znamenki za prikaz. Iako se s naše pozicije brojem znamenki i funkcija, a pogotovo potrebom punjenja na struju posebnim punjačem, db800 čini kao izrazito ograničena naprava, 1971. godine hrvatska tehnologija dosegnula je dodirnu točku sa svjetskim pravcima tehnološke inovativnosti, što nam uspijeva toliko često koliko je ovdje vidljiva pomrčina Sunca.
Digitron ili fićo
Već sljedeći modeli, a Digitron ih je tijekom sedamdesetih donosio na redovitoj godišnjoj bazi, nosili su puno više mogućnosti, pa na red tako dolaze i avangardni modeli poput LC-Y1 s trigonometrijskim, logaritamskim, hiperbolnim, statičkim (...) funkcijama, memorijom te displejem od tekućeg kristala, zahvaljujući kojem se reducira potrošnja energije i ukida potreba za punjačem. Kako je riječ bila o napravi namijenjenoj za korištenje u raznim svakodnevnim prilikama, velika pažnja se polagala i na estetiku - dok je prvi db800 bio pomalo nezgrapnog pravokutnog oblika, već od sljedećeg db801 svaki novi kalkulator ispisuje nove vrhunce domaće povijesti industrijskog dizajna, što prema eleganciji linija neće biti pretenciozno usporediti s onim što na svjetskoj razini godinama radi Apple. Također, gledano s dozom šaljivosti, ali i kao zbiljski element svakodnevne povijesti 20. stoljeća, pojava kalkulatora novog tipa omogućila je u našim krajevima i popularnu šalu 351837 (okrenuti kalku...ups, digitron naopako) što je jedan od naizgled trivijalnih, ali ključnih elemenata stvaranja humora digitalnog doba.
A cijena? U najmanju ruku dostojna suvremenosti naprave. Naime, investiranje u db800 bilo je prema novčanom trošku analogno kupovini Zastave 750, popularnog fiće! Doista, čovjek se zamisli koliki smo i kakav put prošli od db800 do onog anonimnog kalkulatora iz jeftinog praška za rublje.
