NEMA PROJEKATA

Danci bi ulagali, ali su Hrvati inertni

13.02.2012 u 12:52

Bionic
Reading

Ratifikacija pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom započet će u prosincu ove godine i proces bi trebao trajati najviše tri mjeseca, rekao je danski veleposlanik u Hrvatskoj, Bo Eric Weber, na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Zagrebu, gdje je predstavio program predsjedanja te zemlje Europskom unijom

Predstavljajući program, veleposlanik Bo Eric Weber je rekao da se tijekom svakog predsjedništva rješava neka kriza. 'Uvijek je neka kriza koja oduzme većinu napora, a onda ostane tek pet posto za provođenja programa', rekao je Weber.

Glavni cilj predsjedavanja bit će vođenje pregovora oko novoga budžeta Europske unije. Weber kaže da je Danska svjesna toga da posao neće biti dovršen do kraja. 'Budući da posao treba biti gotov do kraja ove godine, još 31. prosinca će se voditi velika bitka, jer jedni žele više novca za gospodarstvom, a drugi za znanost', kazao je Weber.

On je svjestan hrvatskih bojazni da kao mala zemlja nećemo imati utjecaja u Europskoj uniji.

Dosta se govorilo i o gospodarstvu i ulaganjima. Danska mnogo ulaže u 'zelene' i obnovljive oblike energije. Veleposlanik kaže da bi i Hrvatska mogla iskoristiti priliku i ulagati u taj sektor koji može spasiti ne samo poslove nego i domaću valutu. 'Jer znamo u kakvom su stanju državne financije, da se mnogo više troši nego što se proizvodi.'

Danska ambasada danskim tvrtkama naplaćuje konzalting 915 kuna po satu

Danska ambasada svake godine ima određen cilj koji mora ostvariti kada je u pitanju gospodarska diplomacija, a ako ga ne ostvare, primorana je smanjiti vlastiti proračun. 'Moramo dostaviti danskim tvrtkama ono što bi one mogle željeti i moramo biti tako dobri da ne koriste druge konzultante', rekao je veleposlanik Weber. Ipak, to nije besplatno. Ako danske tvrtke žele njihov savjet, to će ih koštati 915 kuna za sat konzultacija. 

Žarko Mašanović, viši trgovinski savjetnik u danskom veleposlanstvu, kaže da postoji interes tamošnjih tvrtki za ulaganjem u Hrvatsku. On navodi da su danske tvrtke zainteresirane za ulaganja u proizvodnju bioplina, pročišćavanje voda i gospodarenje otpadnim vodama i krutim otpadom.'Ipak da bi Danci uložili novac mora postojati projekt s hrvatske strane i izrađena projektna dokumentacija. Tek tu se uključuje dansko veleposlanstvo koje promatra što se događa na hrvatskom tržištu i ukazuje na priliku danskim tvrtkama', rekao je Mašanović. On je dodao kako su razočarani učinkom Hrvatske, jer je malo učinjeno kako bi se danske tvrtke mogle tu angažirati ili uložiti novac u projekte.

'Teško je pozvati dansku tvrtku da dođe u Hrvatsku u osnovi na ništa, jer zašto bi izabrala doći baš u Hrvatsku kad može u bilo koju drugu zemlju', objasnio je Mašanović. Veleposlanik Weber je rekao da ipak ohrabruju lokalne vlasti da projekte pokušaju ostvariti i preko Europskih fondova.