TRAŽE OKONČANJE VOJNE VLASTI

Dan uoči izbora ključnih za tranziciju deseci tisuća Egipćana na ulicama

27.11.2011 u 19:22

Bionic
Reading

Deseci tisuća Egipćana ponovo su na ulicama zahtijevali brzo okončanje vojne vlasti u nedjelju, dan do prvih izbora nakon pada predsjednika Hosnija Mubaraka koji se smatraju ključnima za tranziciju, no vojska je upozorila da neće trpjeti nikakav pritisak

Vojne vlasti pozvale su Mohameda ElBaradeija i Amra Musu, dvojicu uglednih Egipćana i bivših međunarodnih dužnosnika, da podupru novog premijera Kamala Ganzurija čije imenovanje prosvjednici odbacuju, jer je bio premijer u Mubarakovo doba.

Muslimansko bratstvo, najbolje organizirana politička snaga u Egiptu, zatražilo je da buduću vladu sastavi politička snaga koja osvoji najviše glasova na parlamentarnim izborima.

Sukobi su prestali na središnjem kairskom trgu Tahrir u kojima su u prošli tjedan pale 42 žrtve, no prosvjedi su nastavljeni na poziv Koalicije revolucionarne mladeži.

Izrasla tijekom pobune početkom godine u Egiptu, Koalicija je pozvala 'milijun ljudi na prosvjed za legitimnost revolucije'.

U ponedjeljak treba početi prva faza složenog egipatskog izbornog procesa, no zemlja je podijeljena o čemu svjedoče protuprosvjedi pristaša vojske koji od petka okupljaju desetke tisuća ljudi, napose u Kairu.

Strahuje se da će izbori koji počinju u ponedjeljak biti zasjenjeni nasiljem. U opasnijem scenariju moguć je i rat između skupina koje su do prije nekoliko mjeseci jedinstveno rušile višedesetljeni Mubarakov režim, piše provladin dnevnik Al Akbar.

'Zemlja je na rubu ponora koji se širi... Sadašnje je stanje opasno, a budućnost još više!', piše list.

Egipatska vojska između obećanja i interesa

Prodemokratski prosvjednici oduševeljeno su pozdravili vojne tenkove u siječnju kada su rušili režim Hosnija Mubaraka, no danas egipatska vojska teži očuvati vlastite interese i barem dio svoga velikog utjecaja u najmnogoljudnijoj arapskoj zemlji, ocjenjuju analitičari uoči izbora

Tjedan dana do početka glasovanja u ponedjeljak, 28. studenoga, na prvim izborima poslije Mubarakova pada, 42 osobe ubijene su u sukobu vojske i pobunjenika.

Prosvjednici optužuju vojsku da nije ispunila data obećanja o promjenama i prijenosu vlasti civilima.

Vojska kani prenijeti vlast civilima nakon što bude izabran novi predsjednik sredinom 2012., drži Nevin Mosad, analitičarka sa sveučilišta u Kairu.

No vojska također želi očuvati vlastite interese i ne kani sama platiti troškove promjena, objašnjava Mosad.

Nedavno predstavljeni prijedlozi ustavnih promjena pokazuju da bi vojska svoje povlačenje s vlasti mogla uvjetovati očuvanjem vojnih povlastica o imunitetu.

Nadalje, prijedlozi izmjene ustava predviđaju da parlament ne raspravlja o proračunu za vojnu obranu, što je bila vojna povlastica i u Mubarakovo doba.

K tomu bi vojska imala zadnju riječ o zakonima koji se tiču nje izravno.

Vojni ustroj u Egiptu uživa potporu šutljive većine jer je riječ o konzervativnoj zemlji u kojoj uniforma budi ugled i poštovanje, ističu analitičari. No iako vojska i dalje ulijeva strahopoštovanje, Egipćani manje vjeruju u njezinu iskrenost.

Anketa američkog sveučilišta Maryland pokazala je da 43 posto ispitanih Egipćana drži kako vojska 'sada radi na tome da uspori ili čak ospori postignuća' prodemokratske pobune s početka godine.

'Vojna vlast je uvijek imala veliku ulogu u izgradnji modernog Egipta, a danas je njezin glavni izazov da u demokratskoj tranziciji nađe svoje pravo mjesto', ocjenjuje politolog Amr el-Šobaki

Egiaptska vojska dala je sve predsjednike od svrgavanja monarhije 1952. Mohamed Nagib, Gamal Abdel Naser, Anvar el-Sadat i Hosni Mubarak bili su vojni časnici. Danas je maršal Husein Tantavi zapravo šef egiptske države.

Američke diplomatske koje je javnosti razotkrio WikiLeaks pokazale su, kada je riječ o Egiptu, da vojska ima svoje gospodarske interese u svim područjima, od nekretnina do proizvodnje hrane.

'Vojska je moćna gospodarska i politička snaga' koja pomaže 'jamčiti stabilnost režima', stoji u američkoj diplomatskoj bilješci iz 2010.

Egipatski izborni sustav i glavne političke stranke

Više od 40 milijuna Egipćana s pravom glasa od njih 82 milijuna počet će od ponedjeljka, 28. studenoga, glasovati na prvim parlamentarnim izborima od pada predsjednika Hosnija Mubaraka, svrgnutog narodnom pobunom 11. veljače

Egipćani moraju izabrati 498 zastupnika Narodne skupštine (zastupnički dom), a još deset zastupnika odredit će glavni vojni zapovjednik, koji je sada i šef države, maršal Husein Tantaui.

Trećina zastupnika bira se izravno u izbornim okruzima, a dvije trećine preko izbornih lista proporcionalnim sustavom.

Egipćani traže odlazak vojne vlasti

Egipat je podijeljen na 27 pokrajina kojima vlada guverner, a svaka od njih opet u tri skupine koje će birati u nizu u dva izborna kruga.

U ponedjeljak, 28. studenoga, izbori zastupnika počet će u Kairu i drugome najvećemu gradu Aleksandriji. Drugi krug previđen je 5. prosinca.

Suez i Ausan izaći će na birališta 14. prosinca, a 3. siječnja Sinaj i područje delte Nila.

Egipćani koji žive u inozemstvu, a nisu imali prava glasa pod režimom Hosnija Mubaraka, sada prvi put mogu glasati. Zapravo je već više od 100.000 Egipćana glasovalo, objavila je u subotu egipatska vlada.

Konačni izborni rezultati očekuju se 13. siječnja.

Izborni ciklus nastavit će se od 29. siječnja do 11. ožujka izborom senatora u Šuru (gornji dom) dvodomnog egipatskog parlamenta.

Kandidati Muslimanskog bratstva prvi put će glasovati okupljeni u 'Stranku slobode i pravde'.

Bratstvo sudjeluje s vojskom u pregovorima o preustroju postmubarakova Egipta. Najbolje su organizirana politička stranka i očekuje se da će osvojiti najviše glasova.

Stvorena u listopadu, formacija El Taura al-Mustamira (Revolucija se nastavlja) okuplja male stranke marksističke ljevice.

Egipatski blok, također nastao nakon Mubarakova pada, najvažnija je snaga liberalne struje. Okuplja petnaestak stranaka, među kojima su 'Slobodni Egipćani' koje vodi milijarder Nagib Saviris, kopt (egipatski kršćanin), vlasnik egipatskog telekoma Orascom.

Sredinom studenoga, pravosuđe je dopustilo kandidature i bivšim pripadnicima Nacionalne demokratske stranke, koja je raspuštena nakon Mubarakova pada. U kampanji su sudjelovali kao neovisni kandidati ili na listama drugih stranaka.

Još nije razjašnjeno koliko će trajati zastupnički mandat koji prema zakonu traje pet godina, jer bi ova Narodna skupština trebala biti prijelazna dok Egipat ne donese novi ustav.