Prijedlog reforme Hitne medicinske pomoći, objavljen na web stranicama resornog ministarstva, u Istri je dočekan s nezadovoljstvom. Istra, kao turistička regija, trenutno raspolaže sa 40 timova, što znači da ima na raspolaganju 40 liječnika i isto toliko medicinskih sestara odnosno tehničara, a dosegnuti standard financijski potpomažu i lokalne turističke zajednice. Prema novom ustrojstvu, Istrani bi imali sedam punktova sa 35 timova te dežurstvo u Labinu, na što je već reagirao labinski gradonačelnik Tulio Demetlika
Naime, za Labin to znači da bi ulogu postojećih pet timova Hitne medicinske pomoći preuzeo dežurni liječnik opće ili obiteljske medicine koji bi, po potrebi, izlazio na teren s tehničarom i vozačem, kako veli Demetlika, ostavljajući u čekaonici svoje pacijente. Pojašnjava da je Labin jedini veći centar u istočnoj Istri, gdje na uslugu Hitne pomoći gravitira 26.000 stanovnika i oko 12.000 turista u ljetnim mjesecima, pri čemu je i cestovno slabije povezan od zapadne obale duž koje se proteže Istarski ipsilon, a prema predloženom, u slučaju prometne nesreće na Labinštini Hitna pomoć stizala bi iz Pazina ili Pule.
'Za Istru, a naročito za Bujštinu, zamišljeni koncept organizacije Hitne pomoći nije dobar i predstavlja značajan korak unazad, što znači da će biti ozbiljno ugroženo zdravlje i životi stanovništva, ali i turista. Jasno je da novi ustroj Hitne pomoći ima za cilj uštedu zdravstvenog novca, a ne bolju zdravstvenu uslugu', kaže predsjednik županijske organizacije HNS-a i umaški dogradonačelnik Željko Ivančić.
Najbolji dokaz da reforma Hitne medicine smanjuje dostignuti standard je primjer Hitne pomoći u Umagu koja pokriva područje čitave Bujštine, to jest gradove Umag, Buje i Novigrad te općine Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj, s ukupno 28.000 stanovnika i otprilike toliko turista u ljetnoj sezoni. Predviđenom reformom smanjit će se broj zaposlenih na umaškoj Hitnoj za 10 osoba, pet medicinskih sestara ili tehničara te pet vozača, upozorava Ivančić.
Napominje kako je reformom predviđeno da centri obiteljske medicine preuzmu ulogu dežurne ambulante koju su dužne organizirati svakodnevno do 21 sat. Međutim, liječnici obiteljske medicine nisu educirani za hitne intervencije i ne mogu biti kvalitetna zamjena postojećim timovima hitne pomoći. Uostalom, kaže Ivančić, ne raspolažu ni prijevoznim sredstvima, a ni opremom za terenske intervencije pa je osnovno pitanje što će se dešavati nakon 21 sat.
'Već je sada jasno da jedan tim hitne pomoći, koji se predviđa da bude stacioniran u Umagu, kada krene na terensku intervenciju i unesrećenog ili oboljelog pacijenta odveze u riječku bolnicu, neće se vratiti prije 3,5 sata. Za to vrijeme u Umagu neće biti dežurne medicinske ekipe, već će ona po potrebi doći iz najbliže lokacije gdje se nalazi slobodna ekipa, a to može biti iz Poreča, Pazina, od negdje drugdje ili niotkuda jer mogu biti zauzete', veli Ivančić.
Ističe kako grad Umag ima nimalo bezazlen primat grada koji je najudaljeniji od bolničkih centara u Hrvatskoj: od Pule 90 km ili 50 minuta, a od Rijeke 110 km odnosno 1 sat i 30 minuta, što može biti presudno jer se gubi dragocjeno vrijeme kod teških srčanih i moždanih udara kada se pacijenta mora odvesti u Rijeku unutar 'zlatnog sata', budući da se nakon toga vjerojatnost da će pacijent preživjeti smanjuje.
'Pozdravljamo svaku reformu, pa tako i u zdravstvu, ako to doprinosi boljitku građana Hrvatske, no ne možemo prihvatiti predloženi ustroj jer gradovi u Istri gube značajnu već postignutu razinu pružanja hitne pomoći', kaže ispred istarskog HNS-a Ivančić, u čemu se slaže s labinskim gradonačelnikom iz redova IDS-a Tuliom Demetlikom. 'Ustrajat ćemo da Labin zadrži sadašnju uslugu Hitne pomoći, odnosno dobije status T1 s centrom obiteljske medicine', kategoričan je gradonačelnik Demetlika, napominjući da se već reagiralo pri županiji, koja također nije suglasna s Milinovićevim prijedlogom.
