Srbija se na ljestvici koju je 2013. napravila organizacija Germanwatch, prema više različitih kriterija - od materijalnih šteta do broja mrtvih - našla na šestom mjestu, iza Haitija, Filipina, Pakistana, Madagaskara i Fidžija. BiH je na istoj listi zasjeo na osmo mjesto dok je Hrvatska završila na visokom, ali ne tako strašnom 24. mjestu. Godine 2012. suše i poplave na velikim područjima Balkana, istočne Europe i južne Rusije, nakon strašnih požara 2010, otkrili su koliko je ova regija osjetljiva na globalno zagrijavanje.

Bit će još gore

No stručnjaci već godinama upozoravaju da će vremenske nepogode u budućnosti postati još učestalije i opasnije, što znači da se države trebaju pripremiti i prilagoditi ekstremnijim klimatskim uvjetima kako gradnjom zaštitnih kanala, brana, nasipa i skloništa, tako i razvojem sustava obrane od požara i sl.

Klimatolog dr. Krešo Pandžić iz DHMZ-a kaže da podaci već sada pokazuju da posljednjih godina u Hrvatskoj, s globalnim zatopljenjem, rastu temperature, osobito ljeti, da su suše češće i jače, ali i da oborine postaju sve intenzivnije mada uglavnom kraće traju.

'Klimatološki scenariji predviđaju da će tijekom toplog dijela godine u Hrvatskoj doći do znatnijeg smanjenja količine kiša, čak do 30 posto. Očekuje se priličan porast temperature, osobito ljeti. S druge strane, zimi ćemo imati povećanje količine oborina. To znači da ćemo imati jakih suša, poput onakve kakvu smo imali prije godinu dana, kada je sušno razdoblje bilo toliko dugo da su presušili čak i izvori kojima se to nikada ranije nije dogodilo. No nakon toga naglo je nastupilo jako vlažno razdoblje', rekao je dr. Pandžić upozorivši da zbog ovih promjena koje su u posljednje vrijeme sve izraženije možemo očekivati i više požara i više poplava.

'To su međunarodni stručnjaci već zabilježili i na to su nas upozorili. Imali smo puno sastanaka na tu temu. Osobito je važno što će se događati u području sliva Save. Zbog toga je formirana i tzv. Savska komisija koja prati moguće scenarije. To je također značajno u kontekstu investicija u moguće projekte kao što su primjerice protočne mini hidrocentrale. Zainteresirane su za to i norveška vlada i Svjetska banka. Stoga se vrlo detaljno istražuju poplave', objasnio je naš sugovornik.

Smjene velikih suša s poplavama

Poplave se, kaže dr. Pandžić, povezuju s višim temperaturama atmosfere koja može apsorbirati veće količine vlage i time veću energiju. U načelu se očekuje povećanje intenziteta oborina kraćeg trajanja.

'U zadnjih nekoliko godina također smo uočili smjene vrlo vlažnih godina sa sušnima, što nije bilo karakteristično za prethodna desetljeća. Može se reći da su sve godine u posljednjem desetljeću bile toplije od prosjeka u razdoblju od 1961. do 1990. koje se uzima kao referentno. U svijetu je već dokazano da se povećava intenzitet oborina. Kod nas to još nije toliko izraženo, ali se očekuje povećanje osobito bujičnih poplava koje ne traju dugo, ali mogu biti opasne po život.'

Nije siguran ni Zagreb

'Medvednica je pogodna lokacija za takve poplave jer ima ljevkastu konfiguraciju, tako da se vode više potoka sa šireg prostora koncentriraju u jedan uži. To je djelomično riješeno tzv. retencijama, osobito nakon posljednje velike poplave sljemenskih potoka 1989, kada su bujice tekle Gračanskom cestom, a voda izbijala iz kanalizacijskih otvora. Retencije amortiziraju velike dotoke oborinskih voda, no nitko ne može garantirati da se potoci u nekim ekstremnim uvjetima ipak neće izliti. Nitko ne može reći da je Zagreb sada potpuno siguran.

Mediteranska klima spada u kategoriju suhih klima. No sušna razdoblja kod nas su posljednjih godina u prosjeku sušnija i dva puta češća u odnosu na razdoblje prije 20, 30 godina. Primjerice u sjevernoj Hrvatskoj ranije su se suše u prosjeku događale svakih pet godina, a sada svake dvije do tri. Smjene velikih suša i poplava mogu se događati ne samo na razini godina, već čak i u jednoj godini', upozorio je dr. Pandžić.