Broj zatvorenika u hrvatskim zatvorima postupno se smanjuje od 2010. godine, kada je zabilježen najveći rast. Te godine bilo je 5165 zatvorenika, dok ih je prošle godine bilo 3190. Kroz zatvorski sustav lani je ukupno prošlo 11.329 zatvorenika i maloljetnika različitih formalno-pravnih statusa, što je za pet posto više u odnosu na 2016. godinu, kada ih je bilo 11.173
U izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2017. godinu Ministarstva pravosuđa, koje je u petak usvojeno na sjednici Vlade, navedeno je kako su na pad broja zatvorenika utjecale 'promjene u Zakonu o kaznenom postupku vezane uz ograničenja u mogućnostima izricanja istražnog zatvora te promjene u Kaznenom zakonu vezane uz mogućnosti izricanja alternativnih kazni, djelovanje probacijske službe u sve većem opsegu i na području cijele države te u određenoj mjeri i blago povećanje uvjetovanog dijela kazne i ranijeg otpuštanja zatvorenika'.
Od 3190 zatvorenika u prošloj godini najviše ima muškaraca, 95,39 posto, dok je žena tek 4,6 posto. Što se tiče duljine kazne, najviše je onih od jedne do tri godine za oba spola, ali ima više zatvorenica (52,38 posto) od zatvorenika (31,42 posto) s tom kaznom. Još je navedeno kako među zatvorenicama nema onih koje izdržavaju kazne zatvora u trajanju manjem od šest mjeseci i u rasponu od 15 do 20 godina.
vezane vijesti
Kada je u pitanju dob, najviše ima zatvorenika od 30 do 40 godina, od kojih je muškaraca nešto više, 34,11 posto, a žena je 32,89 posto. U hrvatskim zatvorima nalaze se i strani državljani, a njihov broj je iznosio 225 osoba, od kojih je 220 muškaraca i pet žena. Nadalje, 58 su državljani EU-a, a 167 ih pripada državama izvan EU-a.
Lani je u odgojnom zavodu bilo 75 maloljetnika i 13 maloljetnica. Većina maloljetnika bila je u statusu mlađeg punoljetnika, odnosno 53,19 posto, dok je starijih maloljetnika bilo 40,43 posto. Što se tiče maloljetnica, situacija je obrnuta jer je njih 83,33 posto imalo status starijih maloljetnica, a samo jedna je bila u statusu mlađe punoljetnice (16,66 posto).
U istražnom zatvoru bilo je 45 maloljetnika i to najviše u zatvoru u Zagrebu, njih 14, te u zatvorima u Rijeci i Osijeku (5). U ostalim zatvorima taj broj je iznosio do tri maloljetnika. Istražni zatvor se u većini slučajeva maloljetnicima određuje kao krajnja mjera i u najkraćem nužnom trajanju, kako stoji u izvještaju.
Bilo je šest pokušaja bijega zatvorenika maloljetnika, što je isti broj kao i u 2016. godini. Također, pokušaj bijega je ispod prosjeka od 2012. do 2017., koji iznosi 11,8. Slučajevi pokušaja bijega evidentirani su u Kaznionici i zatvoru u Požegi (2), Zatvoru u Karlovcu (2), Kaznionici u Glini (1) i Odgojnom zavodu u Požegi (1).
U Hrvatskoj se zatvorski sustav sastoji od 12 zatvora i osam kaznionica, dva odgojna zavoda, Centra za izobrazbu i Centra za dijagnostiku u Zagrebu. Ukupni broj smještajnih kapaciteta u zatvorima i kaznionicama iznosio je 3900. U prošloj godini iz zatvora je pušteno 1657 zatvorenika po bilo kojoj osnovi.
