Ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je u Dnevniku da se troškovi izdvajanja za zdravstvo neće povećavati. Uklonio je mogućnost ukidanja bolnica. Naglasio je da je riječ o sveobuhvatnoj reformi sustava kojom se ispravljaju grijesi iz prošlosti te kao jedan od ciljeva naveo jačanje primarne zdravstvene zaštite
'Glavni cilj reforme zdravstva je dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga, ali opći cilj je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu', rekao je ministar Beroš u Dnevniku HTV-a.
Na pitanje o izdvajanju iz plaća za zdravstvo, jer Hrvatska izdvaja oko 970 eura, dok je prosjek EU-a oko 3000 eura, a u Sloveniji se izdvaja 1897 eura, rekao je da Hrvatska ima kombinirani model punjenja proračuna - međugeneracijska solidarnost (Bismarckov model) i direktno izdvajanje iz državnog proračuna (Beveridgeov model).
'Ne pada nam na pamet povećanje izdavanja iz plaća, ali razgovarat ćemo o povećanom direktnom transferu iz državnog proračuna. Naš je cilj da dugova u zdravstvu nema, a proračun za 2023. je povećan, s oko 2,7 mlrd. na 5,2 mlrd. direktnog transfera iz proračuna. Dugovi u zdravstvu povećavaju se za oko 100 mil. kuna mjesečno', potvrdio je, no dobro je, kaže, da smo imali dobre ekonomske pokazatelje, dobru ekonomsku sezonu, pa se ove godine očekuje manja sanacija i do kraja ove godine ta sredstva neće trebati značajnije povećavati.
vezane vijesti
Naglasio je da je riječ o sveobuhvatnoj reformi sustava, što je nužno. Očekuju određene otpore, osobito od pojedinih interesnih skupina koje imaju etablirane pozicije, kazao je, rekavši da će se oni koje je spomenuo prepoznati.
'Moramo napraviti sve da zdravlje stavimo na prvo mjesto i ozdravimo zdravstveni sustav. Cilj je jačati primarnu razinu zdravstvene zaštite, a planira se i povratak specijalista iz bolnica u primarnu zdravstvenu zaštitu'. Beroš je objasnio da je to uobičajeni i jedini mogući organizacijski oblik zdravstvene strukture.
'Ona mora biti osnova zdravstvene zaštite, imati najveći broj liječnika, pružati najveći broj usluga i rješavati najveći broj pacijenata. Sekundarna i tercijarna zaštita trebali bi rješavati najmanji broj problematike, dok se sad u KBC-ima rješavaju uobičajeni pregledi. Nedostaje resursa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i cilj je specijalističko-konzilijarnu djelatnost iz područja sekundarne zdravstvene zaštite prebaciti u domove zdravlja. Ispravljamo neke grijehe iz prošlosti kada se specijalistika izbacila iz domova zdravlja. To će koštati, ulaganje u kadrove, opremu, ali moramo pojačati primarnu zdravstvenu zaštitu kako bismo smanjili liste čekanja, posvetili se preventivi', rekao je.
Istaknuo je da Vlada i Ministarstvo neće nigdje ukidati bolnice, ali mora se reorganizirati bolnički zdravstveni sustav tako da se kategoriziraju bolnice.
'Jedna od ideja je jedna opća bolnica po županiji, druge se moraju organski pripojiti, funkcionalno spajanje bolnica, nova mreža javnozdravstvene zaštite. Nećemo ukidati bolnice, ali bolnički sustav prilagodit ćemo novim izazovima', poručio je.
