Isporuke plina Europi Sjevernim tok pale su u srijedu na gotovo 20 posto kapaciteta plinovoda, prema podacima njemačkog operatora Gascade.

"To je igra moći", rekao je glasnogovornik njemačke vlade na konferenciji za novinare u Berlinu.

Podaci na internetskoj stranici Nord Stream AG pokazali su da se stanje gotovo prepolovilo od 8 sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu i iznosilo je 14. 423.764 kilovatsati po satu (kWh/h) od 8 do 9 sati, s prijašnjih razina iznad 27.000.000 kWh/h.

Ruski plinski div Gazprom pod državnom kontrolom najavio je još u ponedjeljak da zaustavlja drugu plinsku turbinu na Sjevernom toku 1, plinovodu prema Njemačkoj koji se već koristi sa svega 40 posto kapaciteta te da će protok plina zbog toga biti prepolovljen.

Smanjenje protoka novi je udarac za opskrbu najvećeg europskog gospodarstva plinom u trenutku velikih napetosti između Rusije i Zapada, koji razmjenjuju ekonomske udarce kao odgovor na ruske akcije u Ukrajini.

Europska unija mjesecima optužuje Rusiju da ucjenjuje energijom, a Kremlj tvrdi da je poremećaj izazvan zbog održavanja plinovoda i posljedica sankcija Zapada.

Gazprom poručuje da očekuje dopremu turbine iz Kanade, gdje ju je servisirala tvrtka Siemens Energy.

Glasnogovornik Kremlja rekao je u utorak da "jedna turbina poslana na remont u Kanadu još nije stigla, upravo je na putu i nadamo se da će uskoro stići", a na drugoj turbini evidentirane su poteškoće, rekao je.

"Situaciju ozbiljno kompliciraju ograničenja i sankcije koje su uvedene protiv naše zemlje", rekao je Peskov, kazavši da bi Sjeverni tok 1 bez sankcija normalno radio.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck nazvao je stajalište Kremlja "farsom" i tvrdi da je odluke u vezi plina ruska vlada odavno donijela.

Optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da "igra perfidnu igru".

Šef njemačke plinske i elektromreže Klaus Müller također je optužio Moskvu da se koristi energijom kao političkim sredstvom, čak i kao ratnim oružjem.

S niskim protokom plina iz Rusije, raste zabrinutost da će vlada morati rezati potrošnju u nadolazećoj zimi. Kako se plin koristi za grijanje, potrebe će rasti ako zima bude hladnija.

Njemačke zalihe iznosile su 66,4 posto u utorak, a vlada ih želi popuniti na 75 posto do 1. rujna, odnosno 95 posto 1. studenoga kako bi spriječila nestašice za kućanstva i industriju.

Europski političari stalno upozoravaju da bi Rusija mogla ove zime prekinuti isporuke plina, što je potez koji bi Njemačku mogao gurnuti u recesiju te uzrokovati poskupljenje plina za potrošače, koji se i ovako već suočavaju s visokim cijenama energenata i hrane.