"Hrvatska je na umoru, na aparatima, a te aparate nam daju EU fondovi koji pune rupe koje nastaju u proračunima kako bi cijela stvar bila održiva", izjavio je Beljak na konferenciji za novinare na kojoj je komentirao rezultate popisa stanovništva. Kad netko zatvori te slavine, naglasio je, taj čas smo gotovi, nema mirovina, nema plaća za velik dio zaposlenika u javnom sektoru, privatni sektor to ne može nadoknaditi i "mi smo kao društvo slomljeni". Zamjerio je da je popis napravljen metodološki vrlo zastarjelo, da je njegova metodologija na razini one iz Austro-Ugarske, da je napravljen manjkavo i traljavo, a brojke su ipak veće od 3,8 milijuna ljudi.

"Po mojoj slobodnoj procjeni, one su 10 posto veće, ima nas ipak nešto preko četiri milijuna. No, to ne bi trebalo tješiti nikoga jer nisu bitne ukupne brojke, bolja bi bila situacija da nas je i dva milijuna, ali da je to stanovništvo drugačije dobno raspoređeno. Dobna struktura nam je najlošija u povijesti Hrvatske otkad postoje podaci, od 1857. godine", upozorio je čelnik HSS-a. Istaknuo je da zapadnoeuropske zemlje poduzimaju mjere, odnosno pokušaje ublažavanja demografske katastrofe, pri čemu su primjerice Italija i Njemačka, također suočene s problemom iseljavanja, to kompenzirale doseljavanjem. Beljak je iznio saznanja da je u RH dobna struktura stanovništva takva da je mlađih od 19 godina oko 15 posto, što je najlošiji rezultat u povijesti, a u isto vrijeme starijih od 65 je oko 22 posto, što je također daleko najlošiji rezultat u povijesti.

"Prateći povijest i popise stanovništva, politike koloniziranja, naseljavanja prostora današnje Hrvatske, svi su u zadnjih 500 godina imali nekakve politike očuvanja stanovništva na prostoru današnje Hrvatske, a jedini koji nema nikakvu politiku, nego je sve prepušteno stihiji, je HDZ. HDZ je stranka koja je Hrvatskoj napravila više štete nego Turci, Venecijanci, Habsburgovci, Srbi, Mađari, svi skupa zajedno kroz cijelu povijest", naglasio je. Ključnom mjerom, u dogovoru s demografskom strukom, smatra politiku doseljavanja, posebno mladih, kao i decentralizaciju države kako bi se pojavio puno veći broj lokalnih čelnika koji bi radio na mjerama prihvaćanja stanovništva na svoje područje. Potrebno je, ustvrdio je Beljak, osnovati i demografski stožer sa stručnjacima koji bi na dnevnoj bazi predlagali mjere.