PROSLAVA 20 .OBLJETNICE SABORA

Bebić opravdavao svoje inozemne putešestvije

27.05.2010 u 21:52

Bionic
Reading

U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) održala se svečana akademija u povodu Dana Hrvatskog sabora i 20. obljetnice konstituiranja prvog višestranačkog Sabora, a 30. svibnja 1990. predsjednik Sabora Luka Bebić tom se prigodom prisjetio kao rođendana moderne hrvatske demokracije

'Nije moguće ostati ravnodušan u sjećanju na to dramatično i plodonosno razdoblje, koje nas je određivalo i određivat će nas u budućnosti', rekao je Bebić obraćajući se uzvanicima, među kojima su i zastupnici iz 1990., predsjednici vlada i bivši članovi Predsjedništva RH.


Među uzvanicima su bili i aktualni dužnosnici - predsjednik RH Ivo Josipović, predsjednica vlade Jadranka Kosor i predstavnici sudbene vlasti, diplomatskog zbora i vjerskih zajednica. Bebić je naglasio da je konstituiranje modernog hrvatskog parlamenta označilo početak stvaranja nove Hrvatske.

'Polet, radost i žar koji su obuzimali nas u sabornici i sve Hrvate u Hrvatskoj i svijetu nije moguće zaboraviti. Bili smo ponosni i svjesni da postajemo dijelom duge povijesti Sabora, koji je kroz stoljeća neprekinuto čuvao hrvatsku državnost', kazao je Bebić.

Podsjetio je da je prvi višestranački Sabor od svog konstituiranja donio niz odluka koje će obilježiti budućnost Hrvatske, te da je u dramatičnim trenucima pobune Srba i otvorene agresije jugoslavenske armije donio odluku o razdruživanju sveza s drugim republikama bivše SFRJ.

'Nemoguće je govoriti o hrvatskom parlamentarizmu, a ne govoriti o Domovinskom ratu i onima koji su branili i obranili Hrvatsku', rekao je Bebić, posebno spominjući prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, što su okupljeni pozdravili pljeskom.

Kazao je da je Sabor do danas donio niz važnih odluka te da je posljednjih godina usmjeren prilagodbi zakonodavstva pravnoj stečevini EU, kako bi Hrvatska privela kraju pristupne pregovore i, nakon ulaska u NATO, postala i punopravnom članicom EU.

'Sabor sustavno prati sve aspekte pregovaranja, a nastavit će još intenzivnije promicati parlamentarnu diplomaciju i kontakte s drugim parlamentima, jer se kroz neposredne kontakte parlamentaraca lakše usklađuju različita stajališta država', rekao je Bebić.

Izrazio je uvjerenje da će šesti saziv Sabora do kraja ispuniti zacrtane zadaće, ali i naglasio da neće previdjeti iznimnu važnost i poseban doprinos prvog saziva, prvih vlada i Predsjedništva RH, čijim će se članovima večeras dodijeliti povelja Hrvatskog sabora.

Prvi višestranački Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990. na osnovu rezultata prvih demokratskih višestranačkih izbora nakon Drugog svjetskog rata. Na izborima je pobijedio HDZ, koji je osvojio 205 od ukupno 351 zastupničkog mjesta. Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena osvojio je 107 zastupničkih mjesta, a Koalicija narodnog sporazuma, koja je okupljala HSLS, SDSH, HKDS i HDS te nestranačke osobe poput Savke Dabčević-Kučar i Mike Tripala, imala je 21 zastupnički mandat.

Od stranaka, zastupničke je mandate, njih pet, osvojila još Srpska demokratska stranka, dok je ostatak mandata išao nezavisnim kandidatima i nacionalnim manjinama. Sabor tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske (SRH) bio je sastavljen od tri doma: Vijeća udruženog rada (VUR), Vijeća općina (VO) i Društveno-političkog vijeća (DPV).

Na konstituirajućoj sjednici, za predsjednika Predsjedništva SRH izabran je dr. Franjo Tuđman, koji je konstituiranje prvog višestranačkog Sabora nazvao prvim korakom na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.

Sabor je tijekom iste i iduće godine donio mnoge, za hrvatsku samostalnost i nezavisnost temeljne odluke. Tako je 22. prosinca 1990. donio novi Ustav, u javnosti nazvan 'božićnim Ustavom', u kojem je jasno naznačena volja hrvatskog naroda za proglašenjem samostalne države, potvrđena na referendumu u svibnju 1991.

Na sjednici 8. listopada 1991. Sabor potvrđuje svoju odluku iz lipnja iste godine da se raskinu sve državnopravne veze sa SFRJ. Do donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine, 30. svibnja se obilježavao kao Dan državnosti, a danas se obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora.