Barroso je tu dužnost europskog premijera obnašao i u proteklih pet godina.

Od 718 glasova zastupnika koliko ih je glasovalo, za Barrosov izbor glasovalo je 382, protiv je bilo 219, a suzdržanih 117. Izbor je obavljen tajnim glasovanjem.

Barroso je tako dobio apsolutnu većinu ukupnog broj zastupnika Europskog parlamenta, koji iznosi 736. Prema Ugovoru iz Nice bila mu je dovoljna i obična većina nazočnih zastupnika. U svom obraćanju zastupnicima nakon izbora pozvao sve koji žele raditi na izgradnji ujedinjene Europe da mu se pridruže.

'Europa će biti moja stranka. Želim graditi potrebni konsenzus za jačanje europskog projekta sa svima onima koji žele sudjelovati na tom uzbudljivom putu izgradnje ujedinjene Europe', rekao je Barroso.

'Sada više nismo u političkom vakuumu i predsjednik Barroso može početi raditi detaljan program i sastavljati ekipu povjerenika. Iskreno čestitam Barrosu na ponovnom izboru za predsjednika Europske komisije. Ovaj je rezultat pobjeda za europsku demokraciju i za Europski parlament. Trebaju nam stabilne institucije koje mogu raditi u interesu građana', rekao je predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek nakon završenog glasovanja.

Bivši portugalski premijer, 53-godišnji Barroso, prvi je predsjednik Komisije koji je ponovno izabran na tu dužnost nakon Francuza Jacquesa Delorsa, koji je bio na čelu Komisije od 1985. do 1994. godine.

Barroso sada treba oformiti novi tim povjerenika. Broj povjerenika ovisit će o tome hoće li na snagu stupiti Lisabonski ugovor, što će se ubrzo znati.

Lisabonski ugovor predviđa da ostane dosadašnji sustav da svaka zemlja članica ima po jednog člana u Europskoj komisiji. Ako Lisabonski ugovor ne stupi na snagu, prema Ugovoru iz Nice broj povjerenika mora biti manji od broja članica.

Iako je Barroso bio jedini kandidat za novog predsjednika Komisije, njegov izbor naišao je žestoke kritike socijalista i zelenih, koji mu na teret stavljaju da je zastupnik neoliberalne politike, odgovorne za sadašnju financijsku i gospodarsku krizu te da je Komisiju stavio u službu najvećih država članica.

Barroso je političku karijeru započeo kao maoists, kao student bio je pripadnik krajnje ljevičarske skupine, a 1980. ušao je u portugalsku socijaldemokratsku stranku. Bio je svojedobno ministar vanjskih poslova i predsjednik portugalske vlade. Barroso je u Lisabonu završio pravo, a na sveučilištu u Ženevi magistrirao je na politologiji i završio europske studije. Uz materinji portugalski, tečno govori engleski i francuski.

Barrosov prvi izbor za predsjednika Europske komisije 2004. godine bio je iznenađenje. Čelnici zemalja članica EU-a tada se nisu mogli složiti oko jednog imena između nekoliko kandidata i onda je na prijedlog Tonya Blaira u igru ušao Barroso.

Njegovi protivnici nazivaju ga političkim kameleonom. 'Kada govori socijalistima, on je socijalist, kada govori liberalima onda je liberal, isto vrijedi i kada se obraća zelenima', rekao je šef socijalističke frakcije u Europskom parlamentu Martin Schultz