Rezultati potvrđuju neke već ranije uočene trendove. Oni, osim što potvrđuju stranačku bipolarnost, pokazuju i stabilnu prednost oporbene koalicije stranaka okupljene oko SDP-a u odnosu na sada vladajuću koaliciju, pokazalo je istraživanje. Uočava se i blag porast podrške dvjema 'nesvrstanim' strankama, HSP-u i HSLS-u.

U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su i dalje na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženom prednošću SDP-a. Još samo dvije stranke prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS i HSS), ali im se iz mjeseca u mjesec približavaju HSP i HSLS.

Ostale stranke bilježe izbor znatno ispod izbornog praga. SDP je početkom ove godine vodeća politička stranka s izborom 31,2 posto građana/ki Hrvatske (prema 32,4 posto iz prošlog mjeseca). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 22,6 posto (0,5 postotnih bodova više nego početkom prosinca). HNS je i dalje treća politička stranka sa 6 posto, dok je HSS zadržao svoje četvrto mjesto s rezultatom od 5,1 posto. Tri stranke imaju vrlo slične izborne rezultate: HSLS sa 4,2 posto, HSP 3,9 posto i HSU 3,6 posto izborne podrške.

Zanimljivo je da je u prvom mjesečnom istraživanju nakon potvrde Milana Bandića da ide na izbore sa svojom listom, ta lista zabilježila tek 0,6 posto potpore. Regionalne stranke su na svojim uobičajenim rezultatima oko 1 posto, dok je i dalje vrlo visok udio neodlučnih birača.

U utvrđivanju preferencija koalicija stranaka i samostalnih lista zabilježen je vrlo zanimljiv trend. Lijeva koalicija bilježi izbor od 41,2 posto (prema prošlomjesečnih 41,6 posto), a sada vladajuća 27,9 posto (prema 27,5 posto prije mjesec dana). Istovremeno, u nadmetanju s koalicijama HSLS je zabilježio dosad najbolji rezultat. Tako ova stranka u izboru koalicijskih i pojedinačnih stranačkih lista uz dvije 'velike' liste jedina prelazi izborni prag na nacionalnoj razini i bilježi izbor od 5,1 posto (što je za 0,9 postotnih poena bolji rezultat od onog zabilježenog prije mjesec dana).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 45,3 posto izbora (prema prošlomjesečnih 41,9 posto) najpozitivniji je političar u zemlji, i to godinu dana zaredom (od započinjanja predsjedničkog mandata). Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Rohatinski. Taj 'nepolitičar s velikom političkom težinom' najpozitivniji je za 14,6 posto građana/ki, odnosno za 4,7 posto je manje pozitivan od rezultata zabilježenog u prošlomjesečnom mjerenju (čemu je vjerojatno doprinijela i polemika oko valutne klauzule). Na trećem je mjestu premijerka Jadranka Kosor s izborom od 6,1 posto (prošli mjesec 5,4 posto, a u istom mjesecu prošle godine premijerka je zabilježila izbor od sada nedostižnih 21,5 posto).

Sanaderov bijeg iz zemlje i svi događaji oko njegovog uhićenja, pritvora i neizručenja, pa i otkrivanja dijelova mozaika kriminalne vladavine, sve to priskrbilo je bivšem premijeru negativni doživljaj bez premca. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 41,1 posto ispitanika/ca (prošli mjesec 37,9 posto). Na drugom se mjestu čvrsto drži njegov politički rival i 'siva eminencija' stranke Vladimir Šeks, koji je najnegativniji političar za 12,6 posto građana/ki. Na trećem su mjestu 'svi političari', koji su izbor 10,6 posto ispitanika/ca. Slijede čelnici dviju vodećih političkih stranaka u zemlji: Jadranka Kosor (najnegativnija za 7,5 posto ispitanika/ca) i Zoran Milanović (6,1 posto).

Sanaderov bijeg i svi prateći događaji oko bivšeg premijera najznačajniji su događaji prethodnog mjeseca u našoj zemlji s izborom od rekordnih 57,7 posto. Zanimljivo je da je velika tema, a kakva je rekonstrukcija vlade u svakoj zemlji, bila izbor za svega 3,8 posto ispitanika/ca, tek za 0,1 postotni bod više od prosinačkih poplava u zemlji. Drugim riječima, rekonstrukcija Vlade sama po sebi nije fascinirala hrvatske građane/ke.

Vlada RH je za svoj rad u ovom mjesečnom istraživanju zabilježila nešto viši rezultat od prošlomjesečnog. Tako je ovomjesečnih 2,21 za svega 0,3 boda bolja ocjena od prosinačke, a gledajući stranački, tom je porastu najviše doprinio porast ocjene među biračima HDZ-a (birači te stranke ovaj mjesec su dali Vladi 3,19 prema prosinačkih 3,14). Birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a, daju Vladi relativno slabu ocjenu (svega 2,53).

Od ovog mjeseca CRO Demoskop prati i preferencije kandidata za premijera, i to između čelnih ljudi dviju velikih koalicija. Tako je u prvom mjerenju Zoran Milanović zabilježio izbor od 43 posto, dok se izbor sadašnje premijerke zaustavio na 31,9 posto. Da su oboje loši kandidati, smatra 19,6 posto ispitanika.